Žnjanski plato i stanje na njemu bio je jedan od prvih poteza aktualnog splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare. Ilegalni ugostiteljski objekti uklonjeni su na jesen 2017., doneseno je privremeno rješenje koje je i danas na snazi, a Splićani se pitaju kada će početi realizacija konačnog rješenja ovog iznimno važnog i atraktivnog dijela gradske obale.
Veliku pažnju svojevremeno je izazvala najava početka naplate parkiranja na Žnjanu, no to se do danas nije dogodilo. Grad postojeću situaciju s parkiranjem na platou pokušava donekle urediti postavljanjem betonskih blokova, njihovo postavljanje nastavljeno je i danas ujutro.
Inače, kako je do lokalnih izbora ostalo manje od godine dana, i spominjanje stanja na ovom platou sve je češće. Nedavno se na kritike o najavi uklanjanja drvoreda osvrnuo gradonačelnikov savjetnik Krešimir Budiša. Njegovu objavu koju je naslovio: "Žnjan, nova zelena površina najveća nakon Marjana" prenosimo u cijelosti:
"Dakle, danas nakon 2ipo godine od natječaja za Žnjan, kada projekt kreće uskoro u realizaciju i samo uz cestu sadnju 1500m2 travnjaka, 113 stabala, 1209 grmova i 79 trajnica, a na platou 39.000 m2 zelenih površina, što je ne lažimo se, vrlo skup i zahtjevan proces uzevši u obzir stanje platoa, vrijednosti zemlje i blizine mora, imamo izvrtanje teza da je grad nešto naredio ili napravio kako mu je lakše jer uklanja dio postojećih stabala.
Ne, gradu je najlakše ne raditi ništa na Žnjanu kao što se i do sada 22 godine nije radilo NIŠTA!
Podsjetit ću sve da arhitektonsko-urbanistički natječaji rezultiraju radovima koji su AUTORSKA DJELA, i kao takvi autor koji je dobio na natječaju oblikuje prostor između ostalog izborom hortikulture. Kao i svugdje hortikultura je važan, a na Žnjanu ubuduće i najvažniji element arhitekture jer zelenilo ima najveći prostorni obuhvat.
Ali eto, sad ekipi ne odgovaraju ni ti natječaji, ni autori ni te komplikacije jer treba ostati sve kako je. Možda da je netko tko danas priča dao naglasak na ovoj temi na Komisiji za urbanizam ili na Gradskom vijeću bi još i bilo na vrijeme, ali 2 godine nakon je svakako naknadna pamet.
Dakle, prvo treba znati da se na cijelom prostoru ceste s obje strane provlače zelena površina između nogostupa kako šetači ne bi bili odmah uz aute, i da se autobus ne bi čekao gdje se čeka i bez ugibališta. Nažalost, ako se dodaju ugibališta i rotor i nove zelene površine i biciklistička staza, treba prostora.
Dakle da sumiramo - samo na cesti sadi se 4-5 puta više nego bi se trebalo ukloniti ako ne bude tehničke mogućnosti premještanja, a na platou i nema još konačan broj, ali zelene površine nose 39.000m2 što će činiti najveću zelenu površinu u gradu nakon Marjana - ekvivalent otprilike zelenilu na Turskoj kuli", napisao je Budiša.
