U subotu je na Dinari, na 1.645 metara visine, svečano otvoreno sklonište “Drago Grubać”, posvećeno jednom od utemeljitelja Planinarske udruge Dinaridi.
S obzirom na nadmorsku visinu predjela Ošjak, na kojem je sklonište izgrađeno, radi se o najvišem planinarskom objektu na području Republike Hrvatske. Sklonište je i popriličnog kapaciteta, može primiti 25 planinara, što će zasigurno doprinijeti popularnosti kijevske Dinare kod planinara i drugih ljubitelja prirode.
– Ovo je samo jedan dio velikog projekta kojeg se nadamo dovršiti do kraja ove godine, a doprinijet će revitalizaciji ovog područja i planinarskog turizma na ovom dijelu Dinare. Osmišljene su i nove planinarske staze, a u izradi su i neke dodatne planinarske atrakcije. – kazao je Darko Gavrić Čerčo iz udruge Dinaridi dodavši kako će sve pojedinosti projekta biti objavljene na vrijeme.
Sklonište je otvorila udovica Drage Grubaća, Vesna Grubać, a osim obitelji, otvaranju su prisustvovali mnogobrojni članovi Hrvatskog planinarskog saveza i Hrvatske gorske službe spašavanja, izaslanstvo predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, izaslanstvo Ministarstva branitelja, izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije, predstavnici udruga branitelja te načelnici općina koje gravitiraju ovom području.
Načelnica Općine Kijevo Lidija Slavić ponosna je što je baš njezina općina domaćin novom skloništu Dinarida.
– Planinarska udruga Dinaridi je odradila cijeli posao vezano uz sklonište – od početne ideje do same izvedbe, uz veliku podršku iz zrakoplovne baze Divulje. Nadamo se da će zahvaljujući ovom skloništu Općina Kijevo biti prepoznata od strane turista, planinara, alpinista i drugih ljubitelja prirode, te da će i naša obiteljska poljoprivredna gospodarstva imati priliku ponuditi svoje proizvode tim novim posjetiteljima. – kaže Slavić.
Na otvorenju skloništa održan je i govor kojim su se planinari prisjetili pokojnog Drage Grubaća.
– Drago Grubać rođen je na današnji dan, 12.svibnja 1954. godine u Splitu. Teško je napraviti reviziju njegovog života u ovom kratkom govoru. Osim što je bio familijaran čovjek, uzoran roditelj, vrijedan radnik, hrvatski branitelj, bio je nadasve veliki zaljubljenik u planine. Planine su mu bile drugi dom u kojem se itekako snalazio. U njima je ostavio traga na razne načine, i tu se nije štedio, bilo da je radio na izgradnji planinarskih skloništa, markiranju puteva, vođenju izleta. Osobito je voli ići na mise koje se organiziraju na kapelicama koje se nalaze na našim vrhovima. Velebit mu je bio posebna ljubav, na kojejm je stekao mnogo dragih i iskrenih prijatelja. Teško je reći kojeg je planinarskog društva bio član, možda je bolje reći da je on pripadao HPS-u, ili planinama. Jedan je od osnivača Mosorskog planinarskog maratona, danas poznate kao treking utrke. Također je jedan od utemeljitelja Planinarske udruge “Dinaridi”.
Mnogo toga bi se moglo nabrojit u planinarskoj bigrafiji ovog vrijednog čovjeka.
Do početka Domovinskog rata radio je u Jadrantekstilu. Nakon izbijanja agresija na našu Domovinu, Drago se priključuje 114. brigadi ZNG. Nakon preustroja HV-a, postaje pripadnik 141 brigade, gdje ostaje do demobilizacije. Kao i mnogi drugi koji se vraćaju s bojišnice odlazi na skrb, jer Jadrantekstila više nama, a nema ni uvjete za mirovinu. Stoga Drago ostaje na skrbi sve do svoje prerane smrti 4. listopada 2016. godine. Nažalost, nije dočekao svoju prvu mirovinu, ali nije mirovao, kao što smo rekli, stalno i neprekidno davao je svoj doprinos razvoju planinarstva, volontirajući u Ispostavi HGSS-a Kaštela, čistio Dinaru od zaostalih kamionskih olupina, starih kontejnera, probijao i markirao nove puteve, gradio kuće i skloništa, postavljao križeve…
Drago nas je fizički napustio, ali danas otvaramo sklonište koje će nositi njegovo ime, sklonište koje će planinarima pružiti utočište, mir i sigurnost, sklonište u kojem će se stvoriti nova neraskidiva prijateljstva, sklonište gdje će se rađati nove ljubavi, sklonište za koje će znati čitavi svijet, jer planinari iz cijelog svijeta dolaze na našu Dinaru.
Ovo je najviši planinarski objekat u RH, a pokojni Drago je bio najprije veliki čovjek, pa sve ovo ostalo, zato neka ovo sklonište bude upravo ono što je bio pokojni Drago.
