Sjajne vijesti stigle su uoči Božića u Splitsko-dalmatinsku županiju. Dva projekta ocijenjena su s visoka 94 boda od mogućih sto, čime su prošli  ključni korak ocjene kvalitete. Radi se o projektima “Skriveni habitati” i “Jadro – izvor života”, a dobivenim visokim bodovima Splitsko-dalmatinska županija osigurala financiranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Postoji velika vjerojatnost da će oba projekta dobiti po 20 milijuna kuna.

U sklopu projekta “Skriveni habitati” se jedinstveni Centar za posjetitelje koji interpretira prirodnu baštinu Splitsko-dalmatinske županije. Za lokaciju Centra odabrano je Dugopolje jer se tu nalazi izlaz s autoceste za Split, zbog čega ga, kaže župan Blaženko Boban, često nazivaju “vrata Zagore” i “vrata Splitsko – dalmatinske županije”. Cilj projekta “Jadro – izvor života” je valorizacija izvorišta rijeke Jadro kako bi se doprinijelo održivom društveno-gospodarskom razvoju Solina i šire urbane aglomeracije.

VEZANI ČLANCI:

PROJEKT VRIJEDAN 13 MILIJUNA KUNA U listopadu u Dugopolju počinje izgradnja Centra za posjetitelje SDŽ

Ovim projektima konačno se događaju oveći infrastrukturni projekti i na istoku Splita, a to uključuje izgradnju staza, odmorišta, info-tabli itd. Ovom “pričom” Mosor postaje planinarska destinacija, što uključuje sjevernu stranu Mosora (Dugopolje / Zagora) i južnu u žrnovačkom dijelu. Zapravo se radi o prvom ozbiljnijem ulaganju u Mosor od vremena izgradnje planinarskog doma Umberto Girometta.

Posjetiteljsko-interpretacijski element / Interpretacijska infrastruktura Mosor – jug

Interpretacijska infrastruktura Mosor jug bit će smještena na južnoj, žrnovačkoj strani Mosora, a sastojat će se od dvije paučno-tematske staze u sklopu kojih će se nalaziti edukativni punktovi i škole u prirodi. Prva poučno-tematska staza povezuje Osnovnu školu Žrnovnica, Dječji vrtić Radost, Dom za starije i nemoćne Zlatne godine i prostore Udruge Žrvanj – prijatelja kulturne i prirodne baštine Žrnovnica. Vanjski prostori škole i udruge planirani su kao edukativne zone koje nadopunjavanju aktivnosti koje se provode u navedenim ustanovama. Edukativna zona Udruge Žrvanj interpretira tradicijske sorte voćaka koristeći stolove i stolce za radionice, rotirajuće infototeme i klijališta kao glavnu edukacijsko-interpretacijsku opremu. Edukativna zona Osnovne škole Žrnovnica ima četiri informativne točke: interpretacija mediteranskog bilja (pomoću tri rotirajuća info totema i označavanjem pojedinih biljaka), pogled na brdo Perun (koje je označeno rotirajućim infototemom uz elemente za sjedenje), kućice za ptice i insekte (interpretativni elementi te ujedno i skloništa ptica i insekata) te kavezi za boravak ptica na otvorenom koji se pridodaju postojećoj „bolnici ” za ptice. Druga staza počinje infopunktom s infopločama te laserskim uređajima za brojanje posjetitelja. Uz stazu su organizirana tri edukativna punkta (razgledišta) i edukativno stajalište (škola u prirodi). Edukativni punkt 2A interpretira šume Mosora (rotirajući infototem i elementi za sjedenje), 2B stijenu Klobuk (vertikalne infoploče s izrezom kojima se komuniciraju informacije vezane za ptice), a 2C interpretira temu krških voda (zvučna instalacija s elementima za pojačanje zvuka i elementima za sjedenje. Edukativno stajalište (škola u prirodi) sadrži elemente za sjedenje te šest informativnih panoa s informacijama o različiti značajkama lokaliteta.

Element projekta 1:
Aktivnosti pripreme projektno-tehničke dokumentacije studija Aktivnosti vezane uz ovaj element projekta obuhvaćaju aktivnosti pripreme dokumentacije i studija potrebnih za provedbu ostalih elemenata i održivost projekta nakon njegova završetka. U okviru ovog Projektnog prijedloga izradit će se dokumentacija vezana uz projekt u cjelini te uz pojedine infrastrukturne elemente projekta kako slijedi u tablici 3. Detaljni pregled dosad izrađene i planirane dokumentacije dan je u tablicama u okviru potpoglavlja 3.6. Za sve aktivnosti u okviru elementa I. (izuzev aktivnosti 1.15.) zadužena je Splitsko-dalmatinska županija kao prijavitelj Projektnog prijedloga. S obzirom na to da je proces uspostave Centra za posjetitelje započeo u 2014.g., dio potrebne dokumentacije već je izrađen i sufinanciran putem ugovora o sufinanciranju između Splitsko-dalmatinske županije i Ministarstva turizma Republike Hrvatske u okviru Programa poticanja razvoja centara za posjetitelje, zbog čega one neće biti dio prihvatIjivog troška u ovom Projektnom prijedlogu, ali predstavljaju njegove sastavne aktivnosti.

Župan je pojasnio važnost ovih projekata:

– Mogu reći da je na adresu županije posljednji radni dan prije božićne stanke stigla dvostruka čestitka. Nada se da će biti uskoro i treća. Radi se o dva vrlo važna i vrijedna projekta. Jedan je “Skriveni habitati”, za kojega mi ovdje kažemo “Centar za posjetitelje Dugopolje”. To je jako bitan projekt za razvoj turizma na području cijele Splitsko-dalmatinske županije s akcentom na ruralni dio županije što nam puno znači, a proizlazi iz operativnog programa kojega mi ovdje radimo usklađenog sa studijom održivosti turizma kojega radimo u urbanim sredinama.

Taj je projekt vrijedan nešto manje od 35 milijuna kuna. S obzirom na to da je projekt dobio 94 od mogućih 100 bodova, a to vam je školskom ocjenom “plus 5”, učešće je maksimalnih 20 milijuna kuna. Ostale financije će podmiriti  partneri, a to su Grad Split, Grad Kaštela, Općina Dugopolje, na čijem teritoriju će se graditi sam objekt, JU More i krš.

Drugi projekt je “Jadro – izvor života” kojega sam još kao gradonačelnik pokrenuo, evo sada sam u situaciji da je projekt ugledao svjetlo dana. Projekt je vrijedan oko 24 milijuna kuna. Radi se o valorizaciji područja izvora rijeke Jadro i jednog napuštenog tupinoloma koji je u sklopu tog izvorišta. Bitno je da je dobio 94 boda, pa neskromno očekujemo 20 milijuna kuna i od toga projekta. Nositelj aktivnosti tog projekta je JU More i krš, ostalo su partneri Grad Solin, TZ Grada Solina.

Treći projekt kojega očekujemo vrlo brzo je “Modra špilja Biševo” čija je vrijednost preko 27 milijuna kuna. Očekujemo da bi tu mogli imati i bod više, što znači da sa sigurnošću prolazi. Grad Komiža je tu nositelj aktivnosti, a JU More i krš obvezni partner koji je izradio najveći dio projektne dokumentacije.

Veseli me što možemo pomoći svim lokalnim zajednicama naše županije. Čestitam Gradu Splitu na dobivanju projekta Marjan, ali drago mi je naša Županija, u onom vremenu kada zbog neizglasavanja proračuna u Splitu nije bilo sredstava, ušla sa svojim sredstvima preko 300 tisuća kuna, kako bi taj projekt ugledao svjetlo dana i zahvaljujući SDŽ Grad može reći da je projekt prošao, što mi je vrlo drago.

Svi ovi projekti su u duhu onoga što ja stalno proklamiram, a to je razvoj turizma na području cijele SDŽ jer imamo toliko ljepota. Samo u okolici Centra za posjetitelje u Dugopolju ima toliko znamenitosti. Ne znam koliko vam je poznato da je tu prolazila glavna arheološka prometnica koja je nekad povezivala Slavoniju i Dalmaciju, tu je spilja Vranjača, u Kaštelima je stara maslina čija je materijalna vrijednost na tržištu preko milijun i pol eura.

U projekt kao što je “Skriveni habitati” maksimalno su uključena školska djeca, a tu osobito moram pohvaliti učenike iz OŠ Žrnovnica koji su aktivni sudionici izrade samoga projekta. Zapeli smo za ovaj projekt i otišli smo već daleko što se tiče samog objekta. Poslije evaluacije projekata otvara se prostor da se rebalansom proračuna osiguraju preostala potrebna sredstva za ono što je potrebno, a to je za najmlađe. Primjerice, udžbenici za sve osnovnoškolce, za razvoj ruralnih područja kako bi se ona uključila u ove projekte koji će morati biti gotovi do 2023. godine.

Pogledajte prezentaciju projekta “Skriveni habitati”:

skriveni-habitati-prezentacija

Nastavak na Centar za posjetitelje

Perica Bosančić, načelnik općine Dugopolje kazao nam je da je ovim projektom Dugopolje  dobilo lijepu božićnu čestitku.

– Na ovom projektu smo bili partneri od početka, to je dosta dobar nastavak na Centar za posjetitelje. Općina Dugopolje će sufinancirati 500 – 600 tisuća kuna za razvoj šetnice na sjevernoj strani Mosora, interpretaciju, opremu i tako dalje. Početak radova će dogovoriti u koordinaciji sa Županijom.

Smisao projekta je da staze obuhvate što više prirodnih znamenitosti sjeverne strane Mosora, da se valoriziraju pećine i drugi prirodni habitati koji su specifični za ovo područje – kazao je dugopoljski načelnik.

Ivan Gabelica, ravnatelj Javne ustanove “More i krš” zadovoljan je razvojem situacije oko projekata:

– Javna ustanova More i krš je upisana kao partner i nositelj pojedinih projekata koji su danas spomenuti. Na projektima “Skriveni habitati” i “Posjetiteljski centar Modra špilja, Biševo” smo partneri, a za “Jadro, izvor života” smo nositelji projekta. Ukupna investicija je 75 milijuna kuna.

Je li vam ovo najznačajniji projekt financiran iz EU fondova?

– Kao ustanova sudjelujemo na još šest projekata, koji su već prošli, ali ne u ovako značajnom iznosu.

Kad će biti objavljeni rezultati za projekt Posjetiteljskog centra Modra špilja?

– Nadam se ovih dana.

Kad možemo očekivati početak radova vezanih uz prvi projekt?

– U 2018. godini. Čim se potpišu ugovori, ide postupak javne nabave. Krajnji rok za dovršetak radova je do kraja 2023. godine.

Mosor i Marjan su dobili po 20 milijuna. Može li Mosor dobiti više?

– Može, bit će još EU projekata, bitno je pripremiti program. Otkad je proširena zaštita u kanjonu Cetine do brane Prančevići, to je sad jedan veliki potencijal za prijave na EU projekte, pa vjerujem da ćemo mi, kao ustanova, moći povući značajna sredstva. Ulagali bi prvenstveno u infrastrukturu, jer nemamo ulaze i izlaze na Cetini, a trebalo bi ih napraviti bar sedam, zatim parkirališta, svlačionice, obnova starih mlinica i još dosta toga.

Radi li se što na Dinari?

– Prošao nam je projekt od 800 tisuća kuna za Dinaru. To je prva faza u kojoj ćemo urediti stazu dužine 21 kilometar koja ide od Sutine, preko Modraša, pa na Rosića glavicu i Torlakovu glavu. Bit će 12, 13 info tabli, odmorišta, putokazi i slično. Sad smo u pripremi izrade projektne dokumentacije s Hrvatskim šumama za cijeli masiv Dinare, vezano uz protupožarnu zaštitu. Mislimo da bi se mogla povući sredstva i obnoviti stare lokve, bunari i ostali sadržaji. Tu bi išli u prekograničnu suradnju sa susjednom BiH. Ako se dobro pripremimo, nadam se da ćemo i tu dobiti značajna sredstva.