Vrlo snažna sredozemna ciklona danas nastavlja svoj utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj. Posljednja 24 sata Dalmacija je bila najkišnije područje Hrvatske. Primjerice, na Crometeo mjernim postajama u Poljicima kraj Marina i u Dolu na Hvaru palo je preko 100, odnosno preko 110 litara kiše po kvadratnom metru. Od danas se glavnina oborina premješta nad kontinent pa je u Ogulinu i na Bjelolasici već palo preko 100 litara kiše.

Uz obilne oborine, vijest dana svakako je vjetar u dijelovima zemlje. U Zagrebu vjetar na udare puše do 70 km/h, a u okolici Zagreba i preko 80 km/h.

Snažan vjetar protekle noći rušio je stabla, reklame, suncobrane, čupao krovove, a ne posustaje ni tijekom dana. Zagrebačke ulice pune su odlomljenih grana. Javni prijevoz kasni ili ne vozi.

Foto: Index

Zagrebačka policija poslala je upozorenje građanima:

– Zbog jakog i olujnog vjetra koji će i tijekom današnjeg dana puhati na području grada Zagreba i Zagrebačke županije, preporučuje se građanima da bez potrebe ne izlaze na otvoreno. Pogotovo se to odnosi na starije osobe i djecu. Preporučujemo građanima da koriste javni prijevoz. Također pozivamo građane da ne odlaze u okolno gorje – stoji u jutrošnjem priopćenju.

Zanimljivo, o vjetru su se oglasile i Hrvatske šume. Upozoravaju na vjetar u Hrvatskoj:

– Zabilježeno je padanje stabala i grana u podsljemenskoj zoni i zoni park-šuma, stoga molimo građane da se što manje zadržavaju u zoni Tuškanca, Jelenovca, Zelengaja, Šestinskog dola, Kraljevca i Maksimira. Građani koji žive uz šumu trebaju izbjegavati zonu šume i parkova u svim dijelovima Hrvatske gdje puše olujni vjetar. Čim to okolnosti budu dopuštale, radnici Hrvatskih šuma će sanirati pogođena područja – rekla je glasnogovornica Ana Juričić Musa za Media servis.

Krčki most 161 km/h

U isto vrijeme, u medijima se nešto manje spominje da vjetar na Jadranu ima orkanske udare. Primjerice, na Krčkom mostu noćas je bilo udara do čak 161 km/h. Po izmjerenim udarima slijede Prizna 158 km/h, Paški most 144 km/h, Maslenica 143 km/h. Vrijedi napomenuti da se jačanje bure na sjevernom Jadranu, osobito podno Velebita očekuje noćas.

Bura je zatvorila dio autoceste i Jadranske magistrale. Najnovije stanje možete pratiti na stranicama HAK-a.

Nevrijeme u Zagrebu je, sasvim razumljivo, izazvalo velik interes medija. Ovako snažan vjetar, osobito u ovom dijelu godine, nije posve uobičajen, a opasnosti za građane zbog lomljenja grana, stabala, semafora i ostaloga zaista ima. Ipak, nije jasno zašto Hrvatske šume danas izlaze s upozorenjem za cijelu zemlju kada se zna da ova ciklona neće raditi štetu baš svugdje kada su u pitanju jačina vjetra i štete na šumama.

Prisjetimo se situacije koja se dogodila 23. veljače ove godine.

Najjači udar bure od 191 km/h je izmjeren toga dana oko 6 sati u Makarskoj. Apsolutni rekord ipak nije ugrožen, a on za Makarsku iznosi 212,4 km/h.

U Splitu je oko 4h izmjeren najjači udar bure u povijesti meteoroloških mjerenja na Marjanu. Zabilježen je udar od 176 km/h (48,9 m/s) što je najveća poznata brzina vjetra uopće izmjerena u Splitu. Prosjek vjetra u tim trenucima je bio orkanskih 118 km/h (33 m/s).

Još neki najjači udari bure izmjereni tijekom subote 23.2.2019. : Dubrovnik 158 km/h, Most dr. Franje Tuđmana 176 km/h, Maslenički most 173 km/h, Krčki most 130 km/h. Bura je diljem Dalmacije toga dana počinila veliku štete. Iščupana su i srušena mnoga stabla oštećeni krovovi i automobili. Širom Dalmacije je zabilježeno i više požara.

Neki će s pravom reći da se vegetacija u svibnju ne može uspoređivati s vegetacijom u veljači. To je točno, jer zeleno granje stvara puno veći otpor nego gole grane, no obala i u toplom dijelu godine zna imati “poštenu” buru. Za prvi primjer ne moramo ići predaleko u prošlost.

Naime, 24. rujna 2018. bura je u Splitu službeno imala udare do 155 km/h, što je najveća vrijednost izmjerena u rujnu od početka službenih mjerenja.

Centimetar snijega u Splitu, “staje život”

Naravno, svaka vremenska (ne)prilika ne može podjednako odraziti na sve krajeve Hrvatske. U unutrašnjosti zemlje niti vegetacija niti građevine nisu prilagođeni udarima vjetra od oko 100, da ne spominjemo više km/h.

Stabla su na Jadranu itekako “navikla” na olujnu buru pa im udari od 100 km/h, pa i znatno jači, u pravilu neće ništa. Slično je i s građevinama.

Baš kao što uz obalu i na otocima nastaje kaos kada padne barem centimetar snijega. Na cestama nastane nered, a sjetimo se samo legendarnog “Kerumovog” snijega iz veljače 2012. kada se na ledu polomio ogroman broj Splićana. Razumljivo je da Splićani nisu bili navikli hodati po ledu.



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime