Predsjednik Republike Zoran Milanović izjavio je u petak da bi suci svojim ponašanjem trebali biti uzor drugima, komentirajući zabavu u konobi u vlasništvu Željka Keruma na kojoj su, prema objavljenim snimkama, bili i suci te predsjednici splitskih sudova.
"Suci nisu svećenici, ni pripadnici neke sekte, ali opet moraju svojim ponašanjem biti uzor. Uglavnom je jasno što to znači - biti umjeren i suzdržan", rekao je Milanović prilikom posjeta Sisačko-moslavačkoj županiji.
Šef Vrhovnog suda pokrenuo postupak protiv sudaca s tuluma u Kerumovoj konobi
"Sutradan Kerum može biti kandidat, netko od njih na čelu nekog izbornog povjerenstva gdje ne može osobno pogodovati i oštetiti nekoga drugoga, ali rađa se sumnja, a to je nepotrebno", ocijenio je, dodavši da uz sudačku dužnost idu očekivanja i moralne obaveze.
Upitan podsjeća li ga ta situacija na klub u Slovenskoj Dragana Kovačevića gdje su za vrijeme epidemioloških restrikcija zalazili političari, odgovorio je da to nije isto, ali da ovo zaslužuje upozorenje.
“To je bolje ne raditi. Naravno da imaš prijatelje. Ako je to prijateljstvo dubokih korijena, to je jedna stvar, ali i tu onda treba imati granice i biti svjestan tereta i očekivanja službe koju vršiš. Ako ti je to prijatelj od jučer zato što ima puno novaca, to je već druga stvar", rekao je Milanović.
Istražno povjerenstvo više nema smisla
Vezano za zahtjev oporbe za osnivanjem istražnog povjerenstva o poslijeratnoj obnovi u Sisačko-moslavačkoj županiji, ali i da se time obuhvati obnova u Slavoniji i novi HDZ-ov zastupnik Nikola Mažar, Milanović je rekao da će, ako kaže da mu je to prenategnuto, opozicija reći da pogoduje vladajućoj stranci što mu nije namjera.
"Dvadeset godina nakon najvećeg dijela obnove, sa stajališta javnog interesa koji vodi prema kaznenom postupku, mislim da istražno povjerenstvo više nema smisla", ocijenio je Milanović.
Dodao je da je u obnovi sudjelovalo mnoštvo tvrtki i izvođača i da se to ne može pripisati jednoj političkoj stranci te da je upitno koliko istražno povjerenstvo ima i političkog smisla, dok se kazneno-pravno nikoga neće uspjeti osuditi zbog toga što je prije 20 godina nešto krivo projektirao ili "maznuo" nešto armature.
Komentirajući optužbe saborske zastupnice Dalije Orešković da je Milanović HDZ-ov kišobran za obranu od korupcijskih afera, predsjednik je rekao da ne vjeruje osobama koje dolaze niotkuda, u smislu afirmacije stručnosti i javnog ugleda, i koje dobiju funkcije u novim tijelima koje formira politika i onda tako grade politički imidž.
Upitan za poslove sina i snahe gradonačelnika Petrinje Darinka Dumbovića, koji su se našli pod povećalom javnosti zbog poslovanja s gradskim tvrtkama, Milanović je rekao kako uvijek vidi potencijal za sukob interesa jer je on svakodnevan u javnom poslu.
"Bilo bi dobro da postoji neko objektivno etičko tijelo koje bi se bavilo takvim stvarima, a da ga ne može svaka saborska većina izabrati prema svojoj želji i ideji", rekao je referirajući se na Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa.
Istaknuo je i da nema nikakvih saznanja o sukobu interesa članova obitelji petrinjskog gradonačelnika. Dumbovića, kaže, ne uzima u zaštitu te poručio da uvijek u takvim stvarima treba biti kritičan, ali i ne dopustiti da se to pretvori u dreku i hajku.
O HGK: Potrebno je znati što se dobiva za naknadu
Vezano uz Hrvatsku gospodarsku komoru i današnji zaključak u Saboru da Vlada do 15. srpnja donese prijedlog reforme HGK, ponovio je da nije za ukidanje Komore nego nameta koji se nameće tvrtkama.
"To nije pitanje troška od 42 kune, pitanje je i kad plaćam jednu lipu, što za to dobivam. Potrebno je znati kakva se usluga dobiva za te naknade", rekao je Milanović te ustvrdio da HGK pod sadašnjim nazivom postoji samo 30 godina, te da to nije institucija bez koje ne mogu hrvatska država i narod.
HGK je proteklih 20 godina pokazala nisku rezistentnost prema političkom utjecaju i grabežnom nasilju politike da je stavi pod svoju kapu, ustvrdio je dodavši da to nije nikakva hajka ni na koga.
Upitan za uvođenje covid-putovnica, rekao je kako je to besmisleno ako cijepljenje nije obavezno. Ako to bude prohibitornog karaktera, da se bez toga ne može ostvariti pravo kretanja, onda neka se ide korak dalje i propiše obavezno cijepljenje. Ali to se ne može i neće napraviti.
Komentirao je i optužbe za seksualno zlostavljanje na fakultetima i javnoj televiziji, rekavši da je "pompozno to nazvano pandemijom".
"To je kronična nezarazna bolest, nešto što te muči i uništava kvalitetu života. S tim se moramo boriti uporno i stalno. Raditi pretjerani show od toga nije loše, još je lošije to zanemariti. Tu je bitna pozicija moći i dominacije. Najčešće to rade muškarci prema ženama koje su prema njima u nekom inferiornom položaju. To nije ništa novo", ustvrdio je.
Na obnovi SMŽ-a dosta se radi
Milanović je izjavu je dao nakon sastanka Stožera za obnovu u vojarni Predrag Matanović u Petrinji, na kojemu je sudjelovao s čelnicima Stožera Tomom Medvedom i Borisom Miloševićem.
Upitan da komentira donošenje Zakona o obnovi i kojom brzinom očekuje da će se obnova provesti, Milanović je kazao kako ne može predvidjeti brzinu provođenja obnove.
"Vidim da se dosta radi, neke se stvari korigiraju u koracima. Od početka sam pokazivao razumijevanje za situaciju u kojoj su se našli svi oni koji o ovome skrbe, to rade već danima, sada i tjednima, i mislim da im je trebalo pružiti podršku. Mislim da se ovo radi uglavnom korektno", rekao je.
Dodao je da je na sastanku istaknut problem pojave vrtača, odnosno rupa koje su se pojavile nakon potresa, gdje su neke duboke i do 12 metara.
"Imate u nekoliko sela, tamo prema Kukuruzarima, vrtače koje se otvaraju u zemlji koje su opasne za ljude, ne samo za vodovod. Detaljno sam upoznat sa stvarima koje do sada možda nisam vidio. Iz toga vidim da ljudi čiji je to posao rade na tome. Tu je Stožer, i Hrvatska vojska, i ne samo vojska, to je puno širi krug ljudi", naglasio je Milanović.
Poručio je kako treba dnevnu politiku staviti po strani, istaknuvši kako je obnova zajednički napor i još jedan test pred kojim smo se kao društvo i država našli.
Milanović je prethodno u Sisak stigao vlakom, nakon čega je obišao centar grada, kontejnersko naselje, Opću bolnicu dr. Ivo Pedišić te proizvodni pogon tvrtke Zlatna igla Siscia.
