Snažno grmljavinsko nevrijeme u utorak navečer zahvatilo je neke dijelove Dalmacije. Prema podacima mreže postaja Pljusak.com, do 21 sat čak 55 litara oborine po kvadratnom metru palo je na Dugom Otoku. 43 litre pale su u okolici Vrlike, a 31 litra u Hrvacama.
Na Dinari se temperatura zraka spustila na prohladnih 12 Celzijevih stupnjeva.
Meteorološka vijest ove večeri stiže nam s otoka Hvara. Tamo se zbog premještanja prostranog atmosferskog poremećaja preko Jadrana i niza olujnih oblaka dogodila pojava meteorološkog tsunamija, odnosno naglih oscilacija razine mora uslijed brzih promjena atmosferskog tlaka zraka.
Prvo je uslijedila plima, pa oseka kada se more spustilo za oko 105 centimetara u svega desetak minuta. Sve se dogodilo oko 20:30. Oscilacije razine mora su se nastavile i iza 21 sat, ali su bile nešto slabijeg intenziteta. Za vrijeme izražene oseke, brojne brodice su se našle na suhom, ali se more ubrzo vratilo. Promjene razine mora zabilježio je mareograf splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Meteo tsunami se dogodio i u Veloj Luci, ali bio je slabije izražen nego u Starom Gradu. More je osciliralo unutar granice od 60 centimetara.
Ovakva pojava na otocima se zove šćiga ili seš, ali u modernoj meteorološkoj literaturi ponegdje se naziva i meteorološkim tsunamijem.
Jadranski seš / meteorološki tsunami
Tsunamiji su pojave koje nastaju kao posljedica seizmičkih aktivnosti (potresi, vulkani). Ipak znanstvenici su uočili da se jedan dio ovih pojava ne može objasniti seizmičkim aktivnostima pa se uzrok morao "potražiti" drugdje. Posvuda u svijetu, pa tako i na Jadranu, zamijećeni su tsunamiji koje potiču atmosferske prilike. Radi se o fenomenu koje uzrokuju putujući poremećaji tlaka zraka. Iako izraz "meteo tsunami" još nije u potpunosti prihvaćen u znanstvenim krugovima, jasno je da ove pojave zaista potiču zbivanja u atmosferi. Od meteo tsunamija razlikujemo seše, poznatije kao šćige.
Šćige su slobodne oscilacije koje nastaju u kanalima i zaljevima kao posljedica naglih promjena vjetra. Meteo tsunamiji nemaju razornu moć "seizmoloških" tsunamija, ali se u svijetu povremeno javljaju i mogu uzrokovati golemu štetu pa i ljudske žrtve.
Kod meteoroloških tsunamija u atmosferi postoje brze promjene u tlaku zraka na relativno malom području. Te su pojave najčešće za vrijeme prolaska fronte ili na rubu olujnih kumulonimbusa gdje je zrak toliko nestabilan da se izrazito mijenjaju polja tlaka zraka i vjetra. Težinski valovi koji tada nastaju mogu dosezati duljinu od nekoliko stotina kilometara. Amplituda spomenutog poremećaja u normalnim okolnostima manja je od 1hPa, ali kod ekstremnih primjera može biti i preko 10hPa.
Atmosferski poremećaj na moru napravi val koji može biti dugačak i 200 kilometara, a visok samo 20cm. Najteže ga je zamijetiti na otvorenom moru. No, njegovim približavanjem obali visina mu se naglo povećava, a najviše poraste u uskim uvalama i zaljevima. Meteorološki tsunami neće nastali kod svakog prelaska atmosferskog težinskog vala nad nekim područjem.
Bitno je da se rezonancija vala atmosferskog poremećaja poklapa s valovima otvorenog mora, da se val nastao na moru kreće direktno prema zaljevu i da postoje odgovarajući uvjeti na moru uz obalu kao i povoljna topografska obilježja.
U Hrvatskoj je najpoznatiji primjer meteo tsunamija U Veloj Luci 21. lipnja 1978. godine. Raspon oscilacije morske razine dosegao je tada nevjerojatnih šest metara. Toga dana su se oscilacije morske razine mogle vidjeti i u drugim mjestima uz hrvatsku obalu, dok je vodeni val prešao na talijansku stranu nekoliko sati kasnije. More se tada nekoliko puta dizalo i povlačilo poplavivši obalno područje, prodirući u kuće i objekte.
22. kolovoza 2007. godine meteo tsunami je pogodio zaljev na istoku otoka Ista. Toga dana razina mora u zaljevu počela je jako oscilirati, što je dovelo do podizanja razine mora uz obalu za više od 1,5 metara od uobičajene visine mora. Mnoge brodice su izbačene na obalu, more je potpuno poplavilo rivu, trajektno pristanište i sve obližnje podrume i prizemlja. Prema riječima mještana, šteta je bila velika, a vatrogasci ispumpavaju vodu iz poplavljenih objekata.
Ovu pojavu potaknuo je prolazak olujnog cumulonimbusa iznad tog područja, pa je došlo do nagle promjene tlaka zraka i prijenosa energije na morsku površinu. Meteo tsunamiji povremeno se javljaju i starogradskom zaljevu, kao što je to bio slučaj 2003. godine.
Štete od ovih opasnih pojava mogle bi se smanjiti njihovim pravodobnim predviđanjem. Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu predlaže projekt "težak" oko pola milijuna kuna koji uključuje postavljanje kontrolnih uređaja na Vis, Korčulu i Hvar. Na taj način ove pojave se ne bi zaustavile ali bi se lokalno stanovništvo na vrijeme moglo alarmirati. U Institutu ističu da žale što još nije prepoznata potreba za davanjem podrške izradi pomorskih prognoza.
