Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u središnjem Dnevniku HTV-a da ove godine ne možemo očekivati potpuni oporavak gospodarstva. Govorio je i o očekivanjima za ovogodišnju turističku sezonu, izdanim obveznicama u vrijednosti od 2 mlrd. eura, potporama za plaće i naknadama fiksnih troškova te obvezama u zdravstvenom sustavu.
Dobra vijest je da su doprinosi u padu oko 2%, što znači da su trendovi na tržištu rada i dalje pozitivni, odnosno uspjeli smo očuvati zaposlenost, kazao je Marić.
- Nakon mjesec i pol potpunog ekonomskog "lockdowna" u Hrvatskoj, uz sve ove mjere koje su uslijedile, imali smo 50% turističke sezone u odnosu na 2019. godinu. Kad usporedimo s drugim mediteranskim državama bila je najbolja turistička sezona i iznad očekivanja. Kad vidimo padove u nekim drugim gospodarskim aktivnostima to je bila očekivana stopa rasta. Cijelo vrijeme smo govorili da će to biti između 8 i 9 posto. Godina je iza nas. Trebamo gledati prema naprijed, kazao je.
Istaknuo je da u ovoj godini ne možemo očekivati potpuni oporavak gospodarstva. Stopa rasta je oko 5%, a za iduću godinu projekcija je negdje preko 3%, kazao je za HRT.
- U skladu s nekakvim našim projekcijama je da bi trebali već krajem ove godine krenuti u povlačenje i asporpciju fondova Europske unije iz EU nove generacije koji su trenutačno jako malo prepoznati. Imamo i negativne i pozitivne rizike. Kada spominjete turizam, onda ove godine ne očekujemo povratak na 2019. godinu, a čak niti iduće godine. To bi se moglo najranije očekivati 2023. godine. U svakom slučaju ove godine očekujemo rast turizma u odnosu na prošlu godinu, istaknuo je ministar Marić.
Na pitanje što više utječe na gospodarski rast - investicije u javnom ili privatnom sektoru, Marić je rekao da je to više u privatnom sektoru, ali da su javne te koje trebaju dati svoj doprinos.
- Nikad neće privatni sektor pronaći svoj interes u investicijama u infrastrukturu, znanost, obrazovanje, zdravstvo. Tu je država i zato treba kombinirati na jedan optimalan način privatne i javne investicije.
- Trenutačno smo u 30% izravno prema poduzetnicima. Tih 10% bi se odnosilo samo na one sheme koje se zovu financijski instrumenti, bilo izravna bespovratna sredstva, bio neke garancijske sheme, nekakvi vidovi kako bi poduzetnici lakše došli do nekakvog novca kojega bi između ostalog kroz svoje poslovne aktivnosti vrtili. Međutim, u isto vrijeme postoji čitav niz segmenata horizontalno kroz cijeli naš program oporavka, do digitalnog dijela, poljoprivrede, od npr. istraživanja i razvoja. Možemo tu nabrojati i neke specifične stvari vezane za infrastrukturu. Danas-sutra ćemo sigurno govoriti o nekim unaprijeđenim vidovima mobilnosti, bilo vlaka, bilo automobila. Sve su to stvari koje su izravni doprinos, a onda k tome još treba tih 30% zbrojiti gdje država poduzima neku javnu investiciju, ako npr. gradi školu, vrtić. Tu će biti i građevinska infrastruktura. Nadamo se najvećim dijelom domaće kompanije koje će u tome sudjelovati, istaknuo je.
