Dragan Soldo, obiteljski liječnik iz Hrvatska liječničke komore gostovao je u Novom danu N1 televizije gdje je govorio o epidemiji hripavca i boljkama zdravstvenog sustava.
Posljednjih 10 godina u Hrvatskoj se bilježi pad stope procijepljenosti. “Naše je da savjetujemo pacijente ono što je u najboljem interesu njihovog djeteta, a to je da ih cijepe. Naravno da ima roditelja koji to ne rade. Razlozi su najčešće bizarni. Mi kao liječnici ne možemo previše utjecati na to. Zakonska legislativa je takva da oni mogu tu napraviti bez nekih većih sankcija”, rekao je Soldo.
“Naćešće se radi o nepovjerenju u cjepivo i institucije. Kad se uspoređuju ideje zašto roditelji ne cijepe, to su najčešći neki strahovi od teških bolesti za dijete nakon cijepljenja, a razina dokaza za to je na razini dokaza da je zemlja ravna ploča i da je nosi kornjača na leđima”, dodaje.
Soldo kaže kako ne postoje ispričnice za djecu koja upisuju vrtiće i škole, a nisu cijepljenja, ali u nekim slučajevima postoje medicinski razlozi zašto se dijete ne može cijepiti.
“Jedan od medicinskih razloga je alergijska reakcija na neki sastojak cjepiva, a s druge strane imate nekoliko razina prava, odnosno zakonskih obveza, a jedna od zakonskih obveza koja je viša od obeze cijepljenje je da se dijete mora upisati u predškolski odgoj.”
Soldo smatra da će javno zdravstvo trebati pojačati kampanje za cijepljenje djece, piše N1.
“Bila je ideja da se napravi vrsta savjetovališta za ljude koji odbijaju cijepljnje, pa da na nekoliko instanci mogu dobiti informacije zašto treba cijepiti dijete i da na kraju to na neki način pacifistički završi i da se usuglase sa strukom i da cijepe dijete”, poručuje Soldo.
Sve manje liječnika obiteljske medicine u Hrvatskoj
Soldo objašnjava kako je ideja primarne zdravstvene zaštite je da rade specijalisti obiteljske medicine, ali to u Hrvatskoj nije tako već jedno duže vrijeme.
“Ono što hrvatska javnost i zna i ne zna je to da svaki četvrti liječnik u Hrvatskoj ima manje od dvije godine radnog iskustva. Svaki drugi je specijalist, a svaki deseti liječnik koji trenutno radi je stariji od 65 godina. To je dosta šarolika slika liječnika koji se skrbe za naše pacijente u obiteljskoj medicini i naravno da se ne mogu svi jednakom kvalitetom skrbiti za sve, ipak je europski standarad da u obiteljskoj medicini rade specijalisti obiteljske medicine.”
Soldo Dodaje da kada ne bi bilo tih 10 posto umirovljenih liječnika koji rade, bili bismo u velikim problemima i brojni ljudi uopće ne bi imali svog liječnika obiteljske medicine.
Objašnjava i da ne pada interes za obiteljsku medicinu, nego je problem financiranje.
“Naša se specijalizacija, za razliku od neke bolničke specijalizacije, financira iz državnog proračuna. Kad dođe kraj godine i radi se rebalans proračuna, svi pričaju koliki su dugovi za ljekarne, bolnice itd. i onda trebamo reći da i mi trebamo novce za specijalizaciju za primarnu zdravstvenu zaštitu.”
Od iskorištavanja do nekorištenja zdravstvenih usluga
Istovremeno, dio ljudi nepotrebno iskorištava zdravstveni sustav, a dio ga ne koristi dovoljno.
“Kako nemamo ograničenje broja dolazaka naše ambulante zagušuju ljudi koji dolaze najčešeće bezveze.”
“Kad pacijent dođe na hitni prijem ne možete ga vratiti nazad. On ne mora biti bolestan, ali ako kaže da ima visoku temperaturu 39, a nema, ima 36, ali ja ga svejedno moram primiti da provjerim”, dodaje Soldo.
Nedavno je pokrenut pilot zdravstveni projekt o preventivnim pregledima, upravo zbog ljudi koji nedovoljno posjećuju liječnike.
“Sama ideja po sebi je dobra jer jedna od uloga zdravstvenog sustava je da se ljude potiče da vode brigu o svojem zdravlju. Mi kao liječnici smo savjetnici za zdravlje, briga za zdravlje je osobna. Država treba ponuditi osiguraniku opciju da se može brinuti za svoje zdravlje, a liječnik je savjetnik koji mu kaže što treba raditi, a što ne i koje lijekove treba koristiti.”
