“Stiuacija je jako dramatična, prvenstveno jer se pune respiratorni centri. Broj respiratora kojima raspolažemo nije ono što je najvažnije, bitno je educirani kadar, a to su anesteziolozi i intenzivisti. Njih, nažalost, ne može nijedna druga liječnička struka ni specijalizacija zamijeniti. Ponavlja nam se ista priča, kapacieteti se pune, a organizacija sustava nije ništa unaprijeđena u odnosu na prethodna dva vala”, rekla je Ropar za N1.
Pozdravili su, kaže, novi režim rada bolnica, koji je donesen nakon sastanka Ekspertne skupine Ministarstva zdravstva, kao i to da KB Dubrava ne bude covid-bolnica, jer građani ne trebaju liječenje samo od covida-19, nego i od drugih bolesti.
“Organizacija je loša, trebalo se obznaniti koji su kapaciteti, da se zna koliko koga koja bolnica može primiti. Stožer ili ministarstvo je trebalo organizirati kapacitete, jer infrastruktura ne može biti opravdanje. I druge države su imale probleme s infrastrukturom, ona se mora riješiti i svaka zagrebačka bolnica mora znati koliko mora osigurati kapaciteta za covid-pozitivne pacijente, jer znamo da i u prošlim valovima možemo izračunati koliki je bio peak potrebe za krevetima i to se moralo moći ogranizirati ranije”, rekla je Ropar.
Kaže da se brojni čude da zdravstveni sustav uz toliki broj kreveta i zaposlenih ne može progutati sve pacijente oboljele od covida, ali da to u praksi nije tako jednostavno.
“Ako svi moraju biti angažirani na covid-odjelu, većina internističkih struka, ako se anesteziolozi i intenzivisti moraju prvenstveno baviti covidom, onda drugi moraju na neki način trpjeti. Ako je urolog dežuran na covid-odjelu, naravno da ne može obavljati urološke operacije ili biti u ambulanti. Bit svake epidemije je spriječiti da zdravstveni sustav bude zatrpan pacijentima od posljedica epidemije”, rekla je Ropar.
U HUBOL-u se, ističe, ne zalažu za lockdown, što im mnogi predbacuju.
“Prema WHO-u, škole moraju biti pune do zadnjeg i prazniti se zadnje, međutim, postoje provjerene metode koje su radile druge zapadne zemlje, tipa Danske, Švedske, Portugala, koje su polučile bolje uspjehe. Nije problem u građanima, nego zato što ne vjeruju državi, a onda ni liječnicima koji dio zdravstvenog sustava, koji je isto tako državni. Bolje je trebalo organizirati, bolje je trebala biti odrađena kampanja za cijepljenje, a sad kad je situacija ovakva kakva jest, treba se više inzistirati na covid-potvrdama. Ne može se škole prazniti, a kafiće i koncerte puniti”, rekla je Ropar.
Upitana kakve bi mjere trebalo uvesti, rekla je da treba upotreba covid-potvrda gdje god je to moguće. “A moguće je svugdje i to je indirektni pritisak da se što veći broj ljudi cijepi i na taj način spriječi pritisak na zdravstveni sustav”, kazala je Ropar za N1.
