Hrvatska je i u drugom ovogodišnjem tromjesečju ostala europski rekorder po povećanju cijena stambenih nekretnina od 13,7 posto na godišnjoj razini.
Premda je ove godine u Zagrebu prodano za četvrtinu manje nekretnina nego lani, prodavatelji koji su uspjeli naći kupca mogu zadovoljno trljati rukama jer su stanovi bili skuplji 14 posto, Jadran je poskupio blizu 13 posto, a ostali dijelovi zemlje još i više – gotovo 18 posto. Stanovi prodani u razdoblju od početka travnja do kraja lipnja bili su 3,5 posto skuplji od nekretnina koje su promijenile vlasnike u prva tri ovogodišnja mjeseca!
Prema izvještaju Ekonomskog instituta Zagreb za 2022. godinu, srednja cijena desetak tisuća lani prodanih stanova u Zagrebu bila je oko dvije tisuće eura po kvadratu, dok je pet posto najskupljih nekretnina – njih oko 500 – prodano po cijeni višoj od tri tisuće eura za kvadrat, piše Večernji list.
U Zagrebu se najčešće traži stan od 60-ak kvadrata. U Samoboru je desetak najskupljih stanova prodano po cijeni većoj od dvije tisuće eura po kvadratu, u Velikoj Gorici njih 16 od ukupno 338 prodanih postiglo je cijenu veću od 2100 eura. Oko 1700 stanova prodano je lani u Rijeci, 1400 u Splitu, a po nešto više od tisuću u Zadru i Osijeku. Među njima, 70 najskupljih stanova u Splitu postiglo je cijenu iznad 4400 eura po kvadratu, u Rijeci su najskuplji kvadrati išli po cijeni većoj od 2500 eura, u Zadru 3000 eura i Osijeku višoj od 1630 eura.
Hrvatska s kretanjem cijena nekretnina odskače od šire europske slike, gdje su u drugom tromjesečju cijene nekretnina u europodručju pale 1,7% te nešto blaže, oko jedan posto, u Europskoj uniji. Cijene oštro padaju u devet država, a najveći pad bilježi Njemačka pojeftinjenjem nekretnina od deset posto. Slijede Danska i Švedska s padom oko sedam posto, a najveći je skok zabilježen u Hrvatskoj (+13,7%), Bugarskoj (+10,7 %) i Litvi (+9,4 %).
U usporedbi s prethodnim tromjesečjem cijene su pale u jedanaest članica, a rasle u njih petnaest. Najveći pad zabilježen je u Slovačkoj (-3,9 %), Luksemburgu (-2,7 %) i Mađarskoj (-1,7 %), a najveći porast zabilježen je u Letoniji (+5,1 %), Bugarskoj (+4,3 %) i Estoniji (+3,8 %). Hrvatska je po rastu u odnosu na prethodni kvartal četvrta s povećanjem od 3,5 posto, javlja Večernji list.
Zagrebačke cijene stanova udvostručile su se od 2015. godine, dok su na Jadranu i u ostatku države veće 65 do 70 posto. Prosječne su plaće u tom razdoblju rasle oko 50 posto. Eurostat ističe da su između 2016. i 2021. cijene nekretnina u većini članica, osim u Italiji i Rumunjskoj, rasle više od inflacije. U Hrvatskoj je najviši skok cijena nekretnina preko tadašnje inflacije od gotovo osam i sedam posto zabilježen 2019. i 2020. godine. Pad prodaje, a onda i pad cijena povezuje se s povećanjem kamatnih stopa koje je došlo na ionako skupe kvadrate.
