Hrvatski građani ove godine u prosjeku raspolažu s 1.295 eura mjesečno, što je 141 euro više nego lani, pokazali su rezultati istraživanja MasterIndex koje je za Mastercard provela agencija Improve.
Pri tom građani od 18 do 29 godina raspolažu s prosječno 976 eura mjesečno, ispitanici od 30 do 39 godina s 1.421 eurom, oni od 40 do 49 godina s 1.510 eura, a građani od 50 do 55 godina s 1.524 eura.
U Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača navode da istraživanje ne pokazuje stvarnu sliku životnog standarda u Hrvatskoj jer nije obuhvatilo sve građane nego relativno mladu populaciju koja je zaposlena i koja koristi bankovne kartice te ima vjerojatno veća mjesečna primanja, piše Novi list.
Umirovljenicima najteže
– Najbolji pokazatelji životnog standarda u Hrvatskoj su medijalna plaća i medijalna mirovina. Medijalna plaća iznosi 1.410 eura, što znači da polovina zaposlenih prima više, a polovina manje od tog iznosa pri čemu većina radnika koji primaju manje od medijana mjesečno zarađuju od 800 do 900 eura.
Medijalna mirovina iznosi 504 eura, a više od 600 tisuća umirovljenika ima mirovinu manju od 500 eura, kaže predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević i podsjeća da umirovljenici nisu obuhvaćeni ovim istraživanjem, koji zbog malih mirovina najviše osjete rast cijena.
– Javio nam se umirovljenik iz Novalje koji je plinsku bocu u Konzumu platio 29 eura, dok ona na benzinskim crpkama stoji 19 eura, no penzionerima je daleko ići do crpke pa moraju kupovati u trgovinama po ovolikim cijenama, navodi Knežević primjer iz svakodnevnog života umirovljenika.
Istraživanje je ipak pokazalo da su kućanstva i dalje pod snažnim troškovnim pritiskom: čak 81 posto ispitanika navodi da su im tržišni poremećaji, inflacija i energetska kriza povećali mjesečnu potrošnju kućanstva, pri čemu njih 34 posto kaže da su im troškovi znatno veći nego prošle godine.
Istodobno, trećina ispitanika kaže da je financijska situacija njihova kućanstva danas bolja nego prije godinu dana, dok njih 38 posto očekuje dodatno poboljšanje u sljedećih 12 mjeseci.
Iako su troškovi i dalje pod pritiskom inflacije i šire gospodarske neizvjesnosti, rezultati pokazuju i sve izraženiju prilagodbu kućnih budžeta te rast izdvajanja za štednju i ulaganja.
Međutim, ekonomska analitičarka Nezavisnih hrvatskih sindikata Izabela Delfa Mišić podsjeća da najveći dio potrošnje i dalje odlazi na hranu i piće.
– Rast izdvajanja za štednju, tehnologiju ili obrazovanje pokazuje da se struktura potrošnje mijenja, ali sam po sebi ne govori dovoljno o tome koliko se poboljšao životni standard građana.
O tome više govore pokazatelji siromaštva, materijalne deprivacije i mogućnosti kućanstava da podmire neočekivane troškove. Istodobno, rast izdvajanja za štednju može se promatrati i kao pozitivan pokazatelj financijske odgovornosti kućanstava, kaže Mišić.
S druge strane, ukupna prosječna mjesečna potrošnja iznosi 976 eura, a najveći dio osobnih prihoda građani i dalje izdvajaju za hranu i piće – u prosjeku 185 eura mjesečno, što čini oko 19 posto ukupnih troškova. Slijede odjeća i obuća sa 160 eura, štednja i ulaganja sa 114 eura te kreditne obveze s 91 eurom mjesečno.
Socijalna nejednakost
Pri tom najveću potrošnju imaju ispitanici od 50 do 55 godina, 1.186 eura, dok mladi od 18 do 29 godina troše prosječno 744 eura što je daleko veći iznos od prosječne mirovine, a Knežević podsjeća na činjenicu da mladi u Hrvatskoj tek s 31 godinom života napuštaju roditeljski dom, zbog čega ne plaćaju hranu i režije pa im zasigurno i više novca ostaje na raspolaganju.
To je pokazalo i istraživanje – mladi uglavnom troše na stil života i tehnologiju, a u odnosu na prošlu godinu najviše su im porasli troškovi prijevoza te za elektroničke uređaje i tehnologiju, na odjeću troše 20 posto prihoda, a na hranu i piće 11 posto, osjetno manje od ukupnog prosjeka.
Građani u dobi od 50 do 55 godina najveći dio budžeta usmjeravaju na osnovne životne troškove i financijske obveze. Na hranu i piće otpada čak 28 posto njihove ukupne mjesečne potrošnje, što je znatno iznad prosjeka, dok na kreditne obveze izdvajaju 11 posto.
Hrvatska udruga za zaštitu potrošača jučer je objavila temeljnu potrošačku košaricu za preživljavanje za svibanj, koja je za četveročlanu obitelj iznosila 478,90 eura, odnosno pojeftinila je za 8,89 eura u odnosu na travanj dok je nešto bogatija standardna košarica iznosila 729,85 eura te je također pojeftinila u odnosu na travanjsku košaricu za 5,98 eura.
Temeljna košarica za samačka kućanstva, koja su uglavnom umirovljenička, pojeftinila je za 4,16 eura i u svibnju je iznosila 246 eura, a standardna 329,08 eura, odnosno 2,49 eura manje nego mjeec prije.
Knežević napominje da to pokazuje da potrošači obuhvaćeni Mastercardovim istraživanjem uglavnom pripadaju sloju s iznadprosječnim primanjima.
Mišić pak navodi da je stopa rizika od siromaštva među osobama starijima od 65 godina povećana s 37 na 39,4 posto, odnosno da je riječ o populaciji koja je najviše izložena riziku od siromaštva, piše Novi list.
– Na slične izazove upozorava i Europska komisija u okviru Europskog semestra, ističući da je napredak Hrvatske prema cilju smanjenja siromaštva do 2030. godine spor te da su starije osobe, osobe s invaliditetom i stanovništvo u ruralnim područjima i dalje izloženi povećanom riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, upozorava Mišić.
Dodaje da podatak o povećanju raspoloživih sredstava građana treba promatrati kao pokazatelj poboljšanja financijskog položaja dijela kućanstava, ali ne i kao potvrdu da su problemi siromaštva, materijalne deprivacije i socijalnih nejednakosti značajno ublaženi.
Blago pojeftinjenje košarice
Temeljna košarica za preživljavanje kao i nešto bogatija standardna košarica u svibnju su pojeftinile u odnosu na travanj uglavnom zbog početka sezone široko korištenog povrća poput rajčice, paprike i salate, a blago su pojeftinile i pojedine vrste svinjetine.
Istodobno smo skuplje smo plaćali riječnu ribu, jaja i toaletni papir, pojašnjava Siniša Bogdanić s portala Koliko.hr koji u suradnji s HUZP-om izračunava iznose mjesečne košarice.
Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević kaže da se, unatoč tomu, građani i dalje žale da ne primjećuju značajnija pojeftinjenja.
– Očekujem da se trend pojeftinjenja košarica nastavi i nadam se da dojam neće pokvariti turistička sezona. Bilo bi dobro da cijene zaista budu jednake i na moru i na kontinentu, poručila je Knežević.
