Prošle godine u ožujku proglašena je pandemija. Godinu dana kasnije, a ne 10 godina što je dosad bio slučaj u prethodnim pandemijama, odobrena su tri cjepiva. I to nije kraj.
Prvih 16.800 doza AstreZenece sutra stiže u Hrvatsku dok u nedjelju počinje cijepljenje i u ordinacijama obiteljskih liječnika. A počele su i kontroverze oko učinkovitosti tog cjepiva za starije od 65, donosi N1 TV.
O učinkovitosti AstraZenecinog cjepiva protiv covida
“Djelotvornost cjepiva je 60 posto u sprečavanju bolesti. To znači, ako se radi o pozitivnom PCR-u i barem jednom simptomu bolesti, učinkovitost je 60 posto. Međutim, jako je važno reći da niti jedan ispitanik koji je primio cjepivo nije imao težak oblik bolesti i nije bio hospitaliziran. Što se tiče učinkovitosti na teže oblike bolesti, ono je gotovo 100 posto učinkovito”, pojašnjava Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Do kraja veljače bi trebali dobiti 154.000 doza, a djelotvornost je podjednaka i kod starijih i kod mlađih osoba, tvrdi ravnatelj HZJZ-a. Pa ipak neke europske sile, poput Njemačke, tim cjepivom zasad neće cijepiti stariju populaciju.
“Mi smatramo da za takvu preporuku nema potrebe i nema razloga. Pokazalo se da jedna doza pruža zaštitu od 70 posto već 3 tjedna nakon primjene i ta zaštita ne slabi kroz 12 tjedana”, dodaje Capak.
S time da se kod onih koji su kasnije primili drugu dozu, cjepivo pokazalo nešto malo više učinkovito.
Zbog toga će se u Hrvatskoj osobe cijepiti 8 do 12 tjedana nakon prve doze. Uz AstraZenecino stiglo je i novih 9.600 doza Moderne, doduše sa zakašnjenjem. A sve se glasnije priča i da bi EMA mogla odobriti rusko cjepivo Sputnjik V.
Liječenje koronavirusa plazmom
U međuvremenu, Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti, donosi dobre vijesti oko liječenja koronavirusa plazmom.
“Zaključak je studije da bi se kod bolesnika starijih od 64 godine unutar 72 sata mogla i imala učinak primjena plazme visokog titra. Ono što nije ispitano u kontroliranim studijama dosad, to je na mlađim bolesnicima. Međutim, po istom principu se sugerira da bi i oni mogli ići po toj shemi davanja plazme kao i bolesnici koji su imunokompromitirani i imunosuprimirani”, rekla je Markotić.
Novog soja u Hrvatskoj nema ili nije detektiran, postupak je to koji traje, softvere i ljude imamo, ono što nemamo su financijska sredstva, poručuje profesorica Markotić. “Po uzorku se kreće cijena od 1000 kuna, to je financijski zahtjevno. Dakako da ćemo iskoristiti mogućnosti koje nudi ECDC, govorilo se o 300 uzoraka tjedno, zahvaljujući našoj dobroj epidemiološkoj slici, sad su to smanjili na 200 uzoraka.
A u HZJZ-u započela je seroepidemiološka studija. Dosad je prikupljeno 500 uzoraka koji čekaju daljnju obradu.
Studija bi mogla biti gotova do kraja drugog mjeseca, a analizirat će se 1500 do 2000 uzoraka, javlja N1 TV.
