Već je svima poznato da se nedavno u središtu Splita, na poznatom Narodnom trgu, poznatijem kao Pjaca, odvijala prava politička i pravna drama oko uklanjanja štandarca – postolja za zastavu, izrađenog prema idejnom rješenju kipara Kuzme Kovačića. Cijela priča kulminirala je 25. veljače 2025. godine, kada je gradonačelnik Ivica Puljak službeno potpisao inicijativu za trajno uklanjanje postojećeg štandarca i postavljanje novog postolja koje bi uključivalo sve povijesno važne datume za grad Split. Sada će se ispostavit da je upravo ovaj datum, 25. veljače 2025. godine u ovom trenutku sporan.
No vratimo se kratko u bližu povijest. Naime, sukob oko štandarca započeo je još 28. travnja 2023. godine kada je Gradsko vijeće Grada Splita donijelo zaključak da se na postojeći štandarac doda natpis "26. listopada 1944. Dan oslobođenja Splita od fašizma". Ova odluka trebala je odati počast povijesnom datumu, no nije naišla na odobravanje svih strana. Kipar Kuzma Kovačić, autor originalnog djela, pokrenuo je sudski postupak tvrdeći da je dodavanje natpisa narušilo njegovo autorsko djelo. Trgovački sud u Splitu donio je 12. veljače 2025. godine presudu (poslovni broj: P-68/2024-14) kojom se nalaže Gradu Splitu da ukloni dodatni natpis i vrati štandarac u prvobitno stanje. Privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja sudskog postupka.
Kontradiktorni nalozi
Podsjetimo, ono što je dodatno zakompliciralo situaciju jest činjenica da su se pojavila dva suprotstavljena naloga. Gradsko vijeće traži da se natpis ukleše, dok sud nalaže njegovo uklanjanje. U nemogućnosti istovremenog poštivanja oba naloga, gradonačelnik Puljak donosi odluku o privremenom uklanjanju cijelog štandarca kako bi izbjegao nepoštivanje institucija.
Prije mjesec dana Dalmacija Danas je kontaktirala Bojana Ivoševića, dogradonačelnik Grada Splita. On nam je pojasnio što se dogodilo.
"Gradsko vijeće Grada Splita tada je odlučilo što će pisati na štandarcu, a na spomeniku piše 'Dan oslobođenja'. No, piše li to na spomeniku nakon izvršenja sudske presude? Ne piše! To znači da taj spomenik više ne odgovara odluci Gradskog vijeća Grada Splita. Taj spomenik više ne može biti na tom mjestu jer je u koliziji s odlukama Gradskog vijeća i sudskog vijeća. Jedna odluka kaže da mora pisati, a druga da ne smije i da mora biti obrisano. Jedini način da se ovo ispoštuje jest da se obriše datum oslobođenja Splita, no ako se to učini, onda spomenik ne odgovara odluci Gradskog vijeća. Što god napravili, prekršit ćemo nečiju odluku – ili sudsku ili onu Gradskog vijeća. Nismo mi maknuli štandarac jer smo to htjeli, već zato što moramo poštovati presudu i odluku Gradskog vijeća", rekao je za Dalmaciju Danas te je nastavio:
"Za postavljanje novog štandarca provest će se procedura kao i za svaki drugi spomenik. Prijedlog će biti upućen Vijeću s obzirom na to da štandarac, zbog sudske presude, više ne može biti na tom mjestu. Nakon toga, raspisat će se natječaj. Ponavljam i naglašavam – natječaj! Ranije je stranka to odradila sama s nekim, a sada će se na temelju natječaja izabrati najbolje rješenje. Potom će ga odobriti Komisija, zatim Gradsko vijeće, i to je to. Tako bi procedura trebala izgledati u jednom gradu poput Splita, a ne da ja zovem stranačkog kipara da mi odradi posao. Uglavnom, nismo mi željeli maknuti štandarac, nego smo se našli u situaciji 'kvaka 22'", prije točno mjesec dana za Dalmaciju Danas je izjavio dogradonačelnik Grada Splita Bojan Ivošević.
Pravni stručnjak: "Smatram da je uklanjanje štandarca trebalo biti utemeljeno na odluci Gradskog vijeća Grada Splita"
Ovaj put posebnu sumnju izaziva vremenski okvir događaja. Naime, uklanjanje štandarca započelo je 21. veljače 2025. godine, nastavilo se 22. veljače, dok je odluka gradonačelnika formalno potpisana tek 25. veljače. Ovaj nesklad u datumima otvara pitanje je li sve izvedeno u skladu s procedurama i zakonom ili se radi o novoj improvizaciji gradske vlasti. Vrijedi napomenuti da su oporbene stranke u Splitu i tada, znači prije točno mjesec dana, žestoko kritizirali ovakav razvoj događaja. Tvrdili su da je cijela odluka morala proći proceduru te da je morala biti potvrđena na Gradskom vijeću, što se nije dogodilo. Umjesto toga, gradonačelnik je samostalno donio odluku, što je, podsjetimo, dodatno podgrijalo političke tenzije u gradu. Inicijativa za uklanjanje štandarca na Narodnom trgu i pokretanje procedure za postavljanje novog (1)
Kako bi razjasnili pravne zavrzlame oko ovog slučaja iz centra Splita, Dalmacija Danas je nedavno kontaktirala Mirka Klarića, pročelnika Katedre za upravne znanosti Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. On nam je detaljno pojasnio pravnu situaciju vezanu uz štandarac na Pjaci u Splitu. U svom izlaganju je objasnio dva ključna problema: prvo, pitanje autorskih prava i izmjena na umjetničkom djelu, te drugo, legalnost uklanjanja štandarca s javne površine bez odgovarajuće odluke nadležnih tijela. Razjasnio je kako zakon štiti intelektualno vlasništvo autora i kako su postupci gradske vlasti u ovom slučaju bili sporni.
"Ta priča sastoji se od dva dijela. Prvi dio odnosi se na pitanje postavljanja i narudžbe samog štandarca. Štandarac je tradicionalni stup koji se postavlja na središnje gradske trgove. Konkretno, u Splitu bi to bila Pjaca. Riječ je o stupu s jarbolom na kojemu se u svečanim prigodama ili u drugim posebnim okolnostima vije barjak – može biti gradski, državni ili neki drugi, sukladno određenoj svečanoj prigodi. Projekt oblikovanja štandarca povjeren je akademiku Kuzmi Kovačiću, koji je izradio rješenje za taj štandarac. Cijeli je štandarac njegovo autorsko djelo i, po svojoj prirodi, umjetnički rad. Prema zakonskim propisima, njegovo intelektualno vlasništvo je zaštićeno, te svaka naknadna preinaka takvog djela, koje se smatra jedinstvenim umjetničkim i intelektualnim uratkom, podliježe suglasnosti samog autora. Kada je Grad Split želio napraviti određene preinake, bilo je potrebno prethodno odobrenje autora. Koliko sam shvatio, autor se usprotivio intervenciji u svoj projekt, no Grad je svejedno samoinicijativno proveo izmjene, polazeći od pretpostavke da su oni naručitelji te, s obzirom na to da su financirali projekt, ujedno i vlasnici. Smatrali su da imaju pravo intervenirati u njega, ali specifičnost takvih djela jest da su zaštićena autorskim pravom. Dakle, u njih se ne može intervenirati bez suglasnosti autora", detaljan je Klarić.
U nastavku je sve potkrijepio primjerom: "Primjerice, ako arhitekt izradi projekt za neku zgradu, a pritom nije predviđena mogućnost preinaka, on se može usprotiviti bilo kakvim naknadnim izmjenama. Isto tako, ni na zgradi nije moguće izvršiti određene intervencije ako se autor tome protivi. Grad Split izjavio je da će poštovati sudsku presudu, čime je potvrđeno da u ovom slučaju nije bio u pravu", kazao je te se na kraju osvrnuo na drugu problematiku oko slučaja štandarca na Pjaci.
"E sad, otvara se i drugi problem – uklanjanje štandarca, što je učinila gradska vlast. Ako su ga uklonili, mogli su to učiniti isključivo na temelju odluke koju su donijela nadležna gradska tijela. Takva tijela donose odluke o postavljanju i uklanjanju objekata s javnih površina, a budući da je Pjaca (Narodni trg) javna površina, smatram da je uklanjanje štandarca trebalo biti utemeljeno na odluci Gradskog vijeća Grada Splita. Najsporniji dio ovdje jest pitanje je li nadležno i ovlašteno tijelo donijelo odluku o uklanjanju štandarca s Narodnog trga. Ako se štandarac već uklanja, trebalo bi ga ukloniti na način koji bi spriječio njegovo oštećenje ili uništenje. Sada ostaje pitanje što će biti s njim. Autorsko pravo i dalje pripada autoru, a Grad bi morao pronaći odgovarajuće mjesto za njegovu pohranu, kako bi ostao očuvan u izvornom obliku i ne bi bio oštećen", zaključio je ugledni splitski profesor Klarić.
Inicijativa za novi štandarac
Kao rješenje ovog pravnog i političkog kaosa, gradonačelnik Puljak pokrenuo je inicijativu za potpuno uklanjanje postojećeg štandarca i postavljanje novog postolja za zastavu koje bi sadržavalo sve važne datume za povijest Splita. Jasno je da poteštat time želi izbjeći buduće sukobe oko pojedinih natpisa i osigurati da svi povijesni momenti budu jednako predstavljeni. Cijeli slučaj izazvao je podijeljene reakcije građana.
Dok jedni podržavaju ideju novog, sveobuhvatnog rješenja, drugi su ogorčeni načinom na koji je sve provedeno – bez jasne procedure i konzultacija s Gradskim vijećem. Ostaje nejasno kako će se situacija dalje razvijati, posebno s obzirom na to da je sudski postupak još uvijek u tijeku. Jedno je sigurno – Split je još jednom pokazao da njegova povijest i simboli nisu samo stvar prošlosti, već i snažan politički alat u sadašnjosti.
