U četvrtak je završilo javno savjetovanje o Prijedlogu Plana razvoja Splitsko-dalmatinske županije 2022.-2027., i tim je povodom koalicija ZA održala konferenciju za novinare, koju su otvorili riječima „U buci političkih prepucavanja, mi ćemo vrlo konkretno o budućnosti.“ Naime, Plan razvoja županije je značajan, ne samo zato što određuje projekte, programe i aktivnosti na županijskoj razini, već postavlja okvir za buduće izmjene Prostornog plana i Planove razvoja jedinica lokalne samouprave.
"Za ovo javno savjetovanje smo se, barem mi, dodatno potrudili informirati sve dionike, od gradova i općina, struke i civilnog sektora, do samih građana, i nadamo se da će broj sudionika i njihove primjedbe i prijedlozi unaprijediti konačan Plan razvoja i time pokazati da je transparentnost i uključivost poželjna u kreiranju i donošenju javnih politika. Nadamo se da je i Grad Split u tome aktivno sudjelovao, usprkos situaciji u kojoj se našao", rekla je uvodno Daša Dragnić, i nastavila: „Viziju i misiju, pa i SWOT analizu, kao i razradu posebnih ciljeva i mjera za prioritete javnih politika, mogli bismo ocijeniti zadovoljavajućima, iako smo uputili formalne i sadržajne primjedbe.
Kao ključne, navela bih potrebu dodatne razrade za posebne ciljeve "Održivi razvoj infrastrukturnih sustava" i "Povećana i uravnotežena kvaliteta života". S obzirom da su u jedan ugurani: komunalni, energetski i komunikacijski sustavi, te sustavi vodoopskrbe i odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda; a u drugi: sustavi zdravstva i socijalne skrbi, kultura, sport i demografija; ova su područja slabije razrađena od ostalih. Svakako treba spomenuti i naš prijedlog da za poseban cilj "Dobro upravljanje" treba razraditi mjere za transparentnost i uključivost, digitalizaciju i učinkovitost, te za unapređenje i standardizaciju kontrole. Povezano s tim, predložili smo razradu dodatnih pokazatelja za svrsishodnu kontrolu provođenja mjera i ostvarenja ciljeva, s obzirom da zadani pokazatelji to ne omogućavaju."
'Dakle, od 14 navedenih, čak ih je 7 na državnoj razini, kod kojih se postavlja načelno pitanje uključenosti Županije i JLS-ova u njihovo definiranje i odlučivanje'
Dragnić je zatim istaknula: "Najlošiji dio Plana razvoja svakako su konkretni strateški projekti. Pored primjedbi na pojedinačne projekte, posebice na luku Krilo Jesenice, uputili smo i načelne, te prijedloge za dopunu liste strateških projekata. Dakle, od 14 navedenih, čak ih je 7 na državnoj razini, kod kojih se postavlja načelno pitanje uključenosti Županije i JLS-ova u njihovo definiranje i odlučivanje. Pored toga, svi navedeni strateški projekti već su uključeni u zadnje izmjene i dopune Prostornog plana, pa se stječe dojam da je Plan razvoja nastao na bazi Prostornog plana, umjesto obratno, odnosno, da su postojeći projekti jednostavno imenovani strateškima. Na izostanak promišljanja u skladu sa smjernicama Plana razvoja i definiranja ciljanih strateških projekata, upućuje i činjenica da navedeni projekti ne prate na uravnoteženi način ni uočene potrebe i potencijale, ni definirane prioritete, posebne ciljeve i mjere."
Prisnažio je Toni Garac, govoreći o prioritetima "Konkurentno i otporno gospodarstvo" i "Zelena i resursno učinkovita županija održive infrastrukture": "Oni jesu zastupljeni kroz neke strateške projekte, no pitanja od velikog značaja, poput poljoprivrede te odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, ostala su bez iti jednog?! Neprihvatljivo je da Županija cilja povećanje od 0,5% obradivog zemljišta opremljenog za navodnjavanje, sa sramotnih 2,5 posto (2020.) na jednako sramotnih 3 posto (2027.).
'Stoga smo zatražili da projekti odvodnje i navodnjavanja za Sinjsko, Imotsko i Vrgoračko polje napokon uđu u listu strateških projekata'
Stoga smo zatražili da projekti odvodnje i navodnjavanja za Sinjsko, Imotsko i Vrgoračko polje napokon uđu u listu strateških projekata. Rekli bi da je nepotrebno ponavljati, ali očito nije, da će se time stvoriti uvjeti, ne samo za puno korištenje naših najvećih poljoprivrednih potencijala, već i revitalizaciju ruralnih područja, ali i otpornost na vremenske nepogode i klimatske promjene".
Garac je nastavio: "Također je neprihvatljivo da je u 21. st. 56 posto, odnosno 37 posto stanovništva priključeno na javni sustav odvodnje/pročišćavanja, po čemu naša županija zaostaje za prosjekom RH. Stoga smo zatražili da se definiraju strateški projekti za razvoj javnog sustava organiziranog prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda, kako bi se osigurao ovaj bazični civilizacijski standard življenja."
"Nastavno na rečeno, s čuđenjem možemo ustanoviti da je, za razliku od ostalih, cijeli prioritet „Zdrav, aktivan i kvalitetan život stanovnika SDŽ-a", ostao bez strateškog projekta na županjskoj razini?! Namijenjen mu je tek jedan s državne razine, za zdravstvo.“ istakla je Branka Murat, te nastavila
"Neosporavajući značaj KBC Split za kvalitetu zdravstvene zaštite, i ne samo građana naše županije, smatramo neprihvatljivim da za sljedeće petogodišnje razdoblje Županija nije definirala strateški projekt za poboljšanje ni primarne zdravstvene zaštite (Doma zdravlja) ni hitne medicinske pomoći, koji su u njenoj nadležnosti. A svi znamo, osjećamo i stalno govorimo o problemima koji nas pritišću, kako onim infrastrukturnim, tako i ljudskih resursa. Stoga smo zatražili da se za iste definira projekt/i koji će se uključiti u listu strateških, u ovom razvojnom razdoblju.
I za drugo smo značajno područje kvalitete života u nadležnosti Županije - socijalnu skrb, predložili uključivanje strateškog projekta - Rehabilitacijskog centra Dugopolje. Naime, na inicijativu udruge Anđeli je pripremljen toliko potreban projekt namijenjen ranjivim skupinama – djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom, kao i njihovim obiteljima, koji bi im trebao osigurati potrebne usluge, uvjete za rehabilitaciju i život. Neka #nistesami ne ostane samo na lijepim željama, učinimo to #ZAjedno!", pozvala je Murat.
https://www.facebook.com/dalmacijadanas/videos/1029149407692631
