Prosječni stanovnik istoka Splita vjeruje da je taj dio grada prilično zapostavljen kada se komunalno i gospodarski usporedi sa zapadnijim područjima. Split nisu samo Meje, Spinut, Split 3, Sućidar, Brda... nego su to i Kamen, Šime, Stobreč, Žrnovnica, Srinjine, Donje i Gornje Sitno.
Nema nikakve sumnje da će razvojem grada njegov istok gotovo dnevno dobivati na važnosti. Jednom kada se dovrši Vukovarska ulica, sanira Karepovac, izgradi zaobilaznica Mravince - TTTS i dalje prema Stobreču, kada konačno zaživi brza cesta prema Omišu, Split više neće biti isti i "težište" grada postupno će seliti prema njegovom istoku.
Da se i u velim strankama stanje uvelike mijenja kada je u pitanju percepcija istoka grada, lako je uočiti na listi HDZ-a koja ima rekordan broj kandidata sa spomenutog područja, njih čak 5. I kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika i kandidat za zamjenika dolaze iz istočnih splitskih naselja - Srinjina i Stobreča. Na listi je i Vladimir Aljinović koji "brani" boje HSS-a, jedine stranke s kojom splitski HDZ koalira na aktualnim izborima.
Aljinović je Zrinku Mužinić Bikić i Tomislava Šutu jučer ugostio u svojoj Žrnovnici, a mi smo s njima porazgovarali o temama bitnim za ovaj dio grada Splita.
TOMISLAV ŠUTA
Izvor rijeke Žrnovnice nepristupačan je lokalnom stanovništvu, neuređen, a s obzirom da se tamo nalazi izvor koji vodom opskrbljuje velik dio istoka Splita, možemo govoriti i o sigurnosnom problemu. S obzirom da vam je dobro poznata tematika žrnovačkog vodovoda, kakav je Vaš stav oko aktualnog stanja izvora i njegove okolice?
"Potrebno je pristupiti cjelovitom rješenju problema. Uz pomoć Hrvatskih voda treba riješiti imovinsko-pravne odnose i urediti cijeli taj dio, kao i učiniti ga pristupačnim građanima, da bude na ponos svih."
Uz pitanje izgradnje novog vodovoda, postavlja se pitanje o budućnosti starog vodovoda?
"Namjera je da stari vodovod najvećim dijelom ostane, da ne zamre."
Desetljećima se čekaju novi vodovod i kanalizacija u ovom dijelu Splita…
"Javna nabava je bila zaustavljena u jednom dijelu zbog planiranih POS-ovih stanova na Korešnici. Očekujemo da radovi započnu do konca ove godine. Velik dio Splita će biti rekonstruiran po pitanju i vodoopskrbe i odvodnje, to započinje već u rujnu ove godine. Natječaj je praktički okončan i početak radova očekujemo u rujnu. To podrazumijeva cijeli grad, a to sa sobom nosi rekonstrukciju postojećih cesta. Vodit ćemo računa o tome da se u budućnosti za sve ono što nije obuhvaćeno projektima aglomeracije kroz novi operativni program osigura oko 200 milijuna kuna, za rekonstrukciju i izgradnju novih cesta. Znamo u kakvom su nam stanju ceste, da taj dio dobije veliki zamah, da ne budemo grad krpanja nego grad velikih stvari i razvoja.
Također se dovršava projektna dokumentacija i dozvole za Sitno Donje i Gornje i kreće se u realizaciju za taj dio."
Dakle, slično kao u Srinjinama, izgradnjom vododvodne mreže poboljšalo bi se i cestovno stanje u Žrnovnici? Ceste su u mjestu dobrim dijelom u katastrofalnom stanju…
"Izgradnjom kanalizacijske mreže i izgradnjom vodoopskrbe, izgradnjom novih priključaka na području Srinjina, a u suradnji s gradom Splitom, postojeće ceste su sanirane i dovedene u bolje stanje."
Na zapadnim padinama Mosora, na području Brdina iznad Korešnice planiraju se novi POS-ovi stanovi. Što mislite o tome?
"Pristupit će se realizaciji stanova na području Korešnice sa izgradnjom infrastrukture u tri faze i to je ono što je jedan cjeloviti pristup. Mislim da je tu riječ o 1200 stanova na ovome području."
Kakve bi to zgrade bile, bi li se ponovila Kila?
"Nikako, prvenstveno cjelovito rješenje sa izgradnjom infrastrukture, da se ne dogodi da se prije izgrade stanovi, a bez infrastrukture, pristupnih cesta, svih sadržaja koji idu uz to. To je jedan od uvjeta, da cjelovitim pristupom dobijemo cjelovito rješenje."
Kako doći do toga da Split postane zeleni grad?
"Ono što Splitu treba da uđe u mrežu C40 je jedan sveobuhvatan način sustavnog rješavanja svjetskog globalnog problema, a podrazumijeva zelenu tranziciju i obnovljive izvore energije."
ZRINKA MUŽINIĆ BIKIĆ
Svi znamo za manjak vrtićkih kapaciteta i kapaciteta osnovnih škola na području istoka grada…
"Kao što smo komunicirali već nekoliko puta i što nas često pitaju - demografski trend je takav da ga prati opadanje broja djece, ali ono što je kod nas posebno je i slijevanje djece iz centralnih kotareva u istočne i rubne dijelove. Tako se dogodilo da su škole u centru sve praznije, a u istočnim dijelovima preopterećene, neke rade čak i u tri smjene. Nedostatak mjesta u vrtićima je prisutan u cijelom gradu i upravo u tom smislu moramo jačati vrtićke kapacitete kako bismo osigurali kvalitetan predškolski odgoj svoj djeci, ali i planirati izgradnju novih škola kako bismo uspjeli dostići onaj nekakav krajnji cilj prelaska rada škola u jednu smjenu i osiguravanja visokih standarda obrazovanja za sve naše učenike."
Jedina ste kandidatkinja za visoku funkciju koja dolazi s krajnjeg istoka grada. Po vašem mišljenju, kakav je odnos Splita prema njegovoj periferiji?
"Sunce uvijek dolazi s istoka. Proteklih par godina učinjeni su određeni pomaci što se tiče Srinjina, ostvaren je veći broj zamišljenih projekata, a mjesto je i u ovom trenutku raskopano što možemo zahvaliti najvećim dijelom upravo Tomislavu Šuti. Volim se našaliti kako je on glavni krivac što vozimo prašnjave automobile i imamo prljave prozore. Susjedima želim isto uskoro.
Po pitanju daljnjeg razvoja rubnih dijelova grada, mislim da trebamo kontinuitet i sustavnost i to posebno u smislu onoga čime ću se ja baviti, a to su društvene djelatnosti odnosno kultura, sport i osiguravanje jednakih uvjeta života građanima na istoku grada kakve imamo na zapadu. Mislim da ćemo, kad krenemo s jednim takvim pristupom, olakšati život i građana na zapadu, dijelom ćemo djelovati i na promet, posebno u mirovanju jer znamo dobro koliko imamo naše djece koju svakodnevno vodimo na sportske i druge izvanškolske aktivnosti u zapadni dio grada. Samim tim ćemo rasteretiti pritisak prema centru i otvoriti mogućnosti za njih da se lakše uključe u razne aktivnosti, ovisno o predmetu interesa. Osim toga, kad pričamo o kulturi, mislim da smo tu najviše podbacili, a upravo istok nam nudi široke mogućnosti u smislu djelovanja i otvaranja nekih ljepših pozornica i obogaćivanja turističke ponude za naše goste."
Čuli smo nedavno Zorana Đogaša s idejom apliciranja Splita za domaćinstvo Europskih igara. Što bi to značilo za grad, pa i njegov istok?
"Mislim da bi nam se tu otvorile velike mogućnosti gdje bi bio prepoznat prostor koji imamo. Recimo, u Srinjinama imamo područje bivšeg kamenoloma koje je veliko i gdje se mi u okviru mjesnog odbora zalažemo da upravo taj dio postane sportsko-rekreacijski centar. U tom smislu smo komunicirali i s DAS-om, radi se plan što bi sve to moglo uključivati. Znamo da bi sportske igre donijele značajna sredstva kojima bi mogli te sadržaje i ostvariti, ali neovisno o tome već imamo neke postojeće projekte na području društvene namjene i u prostoru koji je u vlasništvu grada Splita i u tom smjeru želimo razvijati taj dio koji uistinu predstavlja veliki potencijal."
Mjesni odbor Srinjine ima zanimljivu suradnju s Društvom arhitekata Split. O čemu se radi?
"Član sam Mjesnog odbora Srinjine nekoliko godina, zajedno s ljudima s liste Hrvatske demokratske zajednice i nezavisne liste koja djeluje na području mjesta. Svi imamo isti cilj, a to je prosperitet našeg mista. Ponosna sam na kolege iz Mjesnog odbora, posebno na Alena Čaletu i Antu Mušu s kojima sam ušla u Mjesni odbor na prošlim izborima i s kojima surađujem najvećim dijelom s nezavisnim Tonijem Čovićem. Društvo arhitekata Splita smo angažirali da dođu do nas i komuniciraju s mještanima o potrebama mjesta, da sustavno dođemo do rješenja kako kvalitetno urbanizirati mjesto sa dugoročnim planovima. Još uvijek je prijedlog u izradi. U tijeku je i katastarska izmjera tako da planiramo ponuditi jedno sveobuhvatno i kvalitetno rješenje i mislimo da bi se tim primjerom trebali voditi i ostali mjesni odbori i gradski kotari."
Perun spaja Srinjine, Žrnovnicu i Podstranu. Na njemu se nalaze dva zatvorena kamenoloma s ogromnim platoima koji su dobrim dijelom neiskorišteni…
- Svjedoci smo naglog turističkog rasta u Splitu, a u srcu sezone velik je pritisak na grad. Istina je da imamo najljepše more na svijetu, a Split je jedan od rijetkih većih gradova na Sredozemlju koji se uopće može pohvaliti čistim i prekrasnim plažama, no svi znamo da se turistički rast ne smije bazirati isključivo na moru i suncu. Split nije samo Dioklecijanova palača i stara gradska jezgra. Split je također rijeka Žrnovnica, Mosor, Perun... Upravo istok grada i domaćem stanovništvu i gostima može ponuditi sadržaj koji se ne može pronaći u njegovom središtu. Brdo Perun, ili kako ga neki nazivaju "hrvatski Olimp", ima izrazitu kulturnu i povijesnu važnost. Na njemu se i danas mogu pronaći obredne gomile iz vremena Ilira, dakle prapovijesti, a sam naziv brda Perun dokaz je vremena iz najranijeg naseljavanja Hrvata na ovo područje. Danas se na Perunu nalaze dva velika prostora koja su većim dijelom van društvene funkcije, a to su davno zatvoreni kamenolomi. Slažemo se s nastojanjima lokalne zajednice, osobito udruga, da se plato bivšeg kamenoloma u Perunu prenamjeni u sportsko-rekreacijske i kulturne svrhe i da u njemu krenu održavanja manifestacija poput predstava, koncerata, sportskih aktivnosti i sl. Također podržavamo udrugu Žrvanj u nastojanjima da se na platou izgradi prezentacijski centar praslavenske mitologije. Sve ovo izrazito bi poboljšalo kulturnu i turističku ponuda istoka grada.
