U epizodi "domaće i nešpricane" zabavno-poučne serije "Znamo li što jedemo?" HRT-a Robert Knjaz posvetio se janjetnini, a u razgovoru sa svojim sugovornicima doznao je kako je Dalmacija dobila ime upravo po životinji od koje dobivamo to omiljeno nam meso - ovci, te kako su one zapravo odredile granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Iako je odgovor na pitanje po čemu je Dalmacija dobila ime Knjaz potražio na splitskom Pazaru, mnogi Dalmatinci nisu znali odgovor na to pitanje.
Zato odgovor i objašnjenje zna magistar agronomije i biologije Roman Ozimec:
- Smatra se da delma ili dalma na ilirskom jeziku znači ovca. Dalmacija bi bila u prijevodu područje ovčara ili ovčarska pokrajina. Sjedište Dalmacije je bio Delminium, grad na području današnjeg Tomislavgrada. To je dalmatinsko područje velikih pašnjaka, Livanjsko, Duvanjsko, Kupreško polje i slično. Delmati su vladali cijelom Dalmacijom od Krke do, 'ajmo reći, Dubrovnika, objašnjava Ozimec.
Budući da od Ilira nemamo nikakve zapise jer se smatra da nisu imali pismo, nego su se služili simbolima, jedini podaci o njima došli su od Rimljana.
- Rimljani su u biti njih nazvali ovčarima - Delmatima. Htjeli su istaknuti ono najvažnije, a to je da su ih oni i uzgajali, i glavni element prehrane su im bile ovce, odnosno janjad, ustvrdio je Ozimec.
Ovce iskrojile granicu
Područje Dinare je čuveno po uzgoju ovaca i postoje mnogobrojni zapisi i dokumenti o podjeli pašnjaka.
- Čak je današnja granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine povučena po liniji stočarenja. Tamo dokle su stizali dalmatinski ovčari, to je danas Hrvatska, a tamo dokle su stizali livanjski ili duvanjski ovčari, tamo je bosansko-hercegovački dio, zaključio je Ozimec.
Ovu i sve ostale epizode serijala "Znamo li što jedemo?" možete pratiti preko multimedijske usluge HRTi u čijoj videoteci se nalaze emitirana izdanja koja su se bavila burekom, hamburgerom, pašticadom, puricom s mlincima, pizzom juhama, ćevapima, te janjetinom.
