Nakon posljednjeg ekološkog incidenta u Dubrovniku, kada je more zbog jakog juga nanijelo ogromnu količinu smeća, većinom iz Albanije, gradska vijećnica Centra Viktorija Knežević upozorila je da Hrvatska mora reagirati i da rješenja koja bi spriječila ponavljanje ovakvih incidenata već postoje.
"Morski otpad dolazi iz više izvora, prelazi granice, mijenja smjer ovisno o vjetru i strujama pa bi pravno dokazivanje krivnje Albanije kao jedne države u ovako složenom sustavu bilo vrlo teško i smanjilo bi naše šanse za uspjeh u eventualnom sporu. No danas, hladne glave, moramo pronaći odgovor na pitanje što možemo poduzeti da se ovakvi ekološki incidenti prestanu ponavljati", rekla je Knežević, dodajući da je problem puno veći od onoga što vidimo na površini mora.
Barcelonska konvencija obvezuje sve zemlje Mediterana
"Smeće koje je izbačeno na naše plaže čini tek oko 20% ukupnog otpada, a čak 80% potone na morsko dno. Dakle, ono što smo vidjeli nakon posljednje južine samo je vrh ledenog brijega, dok pravi ekološki teret ostaje pod morem, gdje ga ne vidimo, ali ga trpe naš ekosustav, ribari, turizam i zdravlje mora. I zato je važno naglasiti da rješenja već postoje i da ne trebamo nove konvencije ni protokole tužbe. Trebamo aktivirati ono što već imamo", kazala je gradska vijećnica, navodeći koji su pravni mehanizmi Hrvatskoj na raspolaganju.
Kako je navela, Barcelonska konvencija obvezuje sve zemlje Mediterana, uključujući Albaniju, da smanje otpad koji završava u moru pa Hrvatska može tražiti da se južni Jadran proglasi prioritetnim područjem. "Osim toga, postoji hrvatsko–albanski projekt uz UNDP koji se može proširiti na riječna ušća i problematične deponije. Albanija je u procesu pristupanja Europskoj uniji, što Hrvatskoj daje moćan alat da traži konkretne i mjerljive rezultate u zaštiti Jadrana. Također, Jadranska suradnja (HR–AL–CG–IT) može se odmah pojačati, bez novih dogovora, jer mehanizmi već postoje", pojasnila je, ističući da to nisu samo teorijske ideje, već konkretni modeli koji se u svijetu već uspješno primjenjuju.
"Ovo smeće nije nastalo ovdje"
"Dobar primjer je Baltičko more, gdje su države kroz zajednički akcijski plan uspjele drastično smanjiti količinu otpada na obalama. Katastrofalno onečišćenje rijeke Rajne šest država riješilo je sustavnom primjenom postojećih sporazuma. UNEP/MAP projekti su nam na raspolaganju i nude mjerljive rezultate, jednom kada se Regionalni plan za morski otpad aktivira. To znači da ovaj problem možemo riješiti pametnom upotrebom međunarodnih instrumenata koji već postoje i na koje imamo pravo. Jer ovo smeće nije nastalo ovdje, ali ovdje završava", naglasila je Knežević, zaključivši kako hladne glave moramo tražiti da se sustav napokon aktivira u korist hrvatske obale i hrvatskih građana.
