Hrvatska bi do kraja godine trebala dobiti 12. park prirode. Obuhvaćao bi planinski masiv Dinaru, biser krškog ekosustava. Na tom području je i općina Kijevo čije bi tri četvrtine površine bile zaštićene. Kijevljani su bili prvi koji su prepoznali važnost zaštite svoga kraja, a u tome vide priliku za novi početak kroz razvoj poljoprivrede i ruralnog turizma, javlja HTV.
Pod skutima Dinare skrilo se Kijevo. Izvan svih turističkih ruta, ovaj raj, gotovo nedirnuta priroda, ima malobrojne, ali vjerne poklonike. Gospođa Ljubica u svojoj kućici u cvijeću ugosti mnoge od njih.
– Privlači ih priroda najviše zemlja čistoća zrak planine, oni kažu da nigdje nije lijepo kao ovdje, kaže Ljubica Teskera.
Znaju to dobro Kijevljani koji godinama zagovaraju proglašenje parka prirode.
– Pokrenuta je inicijativa od Općine da se ovo područje zaštiti i da bi Dinara u biti bila jedinstveni krajolik krškog predjela, navodi Lidija Slavić, načelnica Općine Kijevo.
Krajolik bogomdan, ali i oblikovan bogatom stočarskom baštinom.
– U Kijevu je svaka kuća držala po dvi krave, jedno ili dvoje magaradi i 20-30 ovaca, rekao je Božo Teskera, poljoprivrednik.
– Kijevo je imalo 2707 stanovnika, kaže Slavić.
Nakon Domovinskog rata ostalo ih je samo 250. Ipak nade za povratak ima – kad svijet jednom otkrije ovu ljepotu. Turizam i ekološka poljoprivreda mogu biti jamstvo ostanka i opstanka.
– Mi smo daleko od obale daleko od velikih gradova i za svaku kašetu vina za neku damijanicu treba napraviti puno truda da se proda 44.
Na kućnom pragu prodalo bi se i puno više. Jer ono što proizvedu vrhunske je kakvoće – poput blaga iz ovih košnica, Cvitko Teskera, vinogradar.
– Taj med vrijedi puno ljudi čak nemaju primjedbe ni kad ga 10 eura plaćaju, kaže Mate Maloča, pčelar.
Kako i ne bi kad sadržava jedinstvenu aromu planinskih livada i surovu snagu dalmatinskoga krša. Glavne razloge zbog kojih će Dinara biti proglašena parkom prirode.
