Uz današnje pristizanje u Hrvatsku prvih doza cjepiva protiv koronavirusa britansko-švedskog proizvođača AstraZenece, kojeg je preko europskog mehanizma nabavke nabavljeno čak 2,7 milijuna doza, u dijelu javnosti proširila se i skepsa zbog njegove učinkovitosti - prije svega zbog odluke više europskih zemalja da njime ne cijepe osobe starije od 65 godina, ali i zbog niže učinkovitosti u sprečavanju oboljenja u odnosu na cjepiva Pfizer/BioNTecha i Moderne.
Nakon zastoja u isporuci i nestašice cjepiva, a potom i raznih disonantnih tonova o različitoj učinkovitosti cjepiva različitih proizvođača - što je u dijelu medija potpuno suludo pomiješano s njihovom sigurnošću - očito slijedi nova runda javnih rasprava, pri čemu se epidemiolozi i virolozi gotovo potpuno slažu i stoje pri jednoj tvrdnji: primiti bilo koje cjepivo je bolje, učinkovitije i sigurnije nego se zaraziti.
Je li skepsa oko cjepiva AstraZenece opravdana, upitana je ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije Željku Karin, a koja tvrdi da proces cijepljenja u županiji ide svojim tokom i da - bez nagovaranja ili reklamiranja bilo koga - upravo cjepivo AstraZenece ima neke komparativne prednosti u odnosu na konkurenciju.
- Ovo cjepivo sasvim izvjesno na stariju populaciju ima jednaku ili vrlo sličnu učinkovitost kao i sva ostala. Prijepori su nastali jer u studijama nije bilo dovoljno ispitanika iz dobne skupine starijih od 65 godina, ali medicinska znanost zapravo već ima odgovore na ta pitanja - kazala je Željka Karin za T-portal.
U Splitsko-dalmatinsku županiju danas je pristiglo 1800 doza AstraZenece i tisuću doza Moderne dok se sutra očekuje još 2340 doza Pfizera. Cjepiva se prosljeđuju timovima za cijepljenje na više lokacija, a obavljaju se pripreme za otvaranje triju punktova za masovno cijepljenje u Splitu, kao i punktova u svim većim gradovima i na otocima - dakako, kada krene isporučivanje većih količina.
Trenutno se i dalje traje proces cijepljenja i docjepljivanja u domovima umirovljenika i zdravstvenim ustanovama, a 'na čekanju' je preko šest tisuća kroničnih bolesnika i osoba starijih od 65 godina, koji su želju za cijepljenjem izrazili preko svojih obiteljskih liječnika. Opća populacija vjerojatno neće doći na red prije sredine ožujka, a prijave iz te skupine još uvijek se ni ne zaprimaju.
- Zapravo, ono ima i neke svoje prednosti: recimo, učinkovitost već nakon primanja prve doze iznosi visokih 70 posto, za razliku od drugih cjepiva kod kojih se ona kreće oko 50 posto. Veći je i razmak između primanja dviju doza, od osam do čak 12 tjedana, pa je razina zaštite vrlo bitna, a to je dobro i zbog organizacije procesa cijepljenja. Ukratko, svako cjepivo u ovom trenutku je jako dobro i poželjno i ne treba čekati ili birati - uvjerava Karin.
Ona, inače, nije epidemiolog ili virolog, ali je kroz dugogodišnji rad i specijalizaciju iz školske medicine iznimno dobro upućena u obje grane medicine. Građanima daje plastičnu usporedbu sa sezonskim cjepivima protiv gripe:
- Njihova učinkovitost najčešće se kreće do maksimalnih 40 ili 50 posto, a nerijetko iznosi i znatno, znatno manje, ponekad i tek desetak posto. No svejedno se cijepimo jer se time pojavljuju znatno blaži simptomi bolesti u odnosu na one koji se nisu cijepili, a onda i višestruko manja mogućnost komplikacija i tragičnih ishoda ukoliko se zarazimo. Dakle učinkovitost u sprječavanju zaraze od 70 posto nakon prve doze i 80 do 90 posto nakon druge doze cjepiva protiv koronavirusa izuzetno je velika. A i ukoliko se kojim slučajem nađemo među ovih 10 do 20 posto osoba koje se zaraze i obole, klinička slika bit će nam neusporedivo blaža, a mogućnost fatalnog ishoda nepostojeća - objašnjava Karin.
O učinkovitosti cjepiva protiv gripe govore i podaci američkog Centra za kontrolu zaraznih bolesti (CDC), iz čega se vidi kako se u posljednjih desetak godina učinkovitost cjepiva protiv gripe kretala od 19 do 60 posto. Isti izvor navodi podatak da je u sezoni 2004./2005. učinkovitost tog cjepiva bila tek deset posto, što je u skladu s riječima šefice splitsko-dalmatinskog zavoda za javno zdravstvo.
- Ima nekoliko zemalja EU-a koje su preporučile da se cjepivom AstraZenece ne cijepe stariji. Njihov argument je da nema dovoljno dokaza da je cjepivo učinkovito u tim dobnim skupinama. Točno je da je bilo mali broj ispitanika starijih od 65 godina. Naš argument za korištenje AstraZenecinog cjepiva je da je učinkovito, sigurno i ispravno testirano i da ga je EMA odobrila za sve starije od 18 godina - odgovorio je na novinarsko pitanje ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.
Važan prilog raspravi na globalnoj razini dala je infektologinja Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu Monica Ghandhi objavivši tablicu sa sažetim pregledom rezultata kliničkih ispitivanja šest najpoznatijih cjepiva protiv Covida-19 (Moderna, Pfizer, AstraZeneca, Johnson&Johnson, NovaVax i Sputnjik V) i informacijama koje bi i najvećem laiku trebalo biti jednostavno usvojiti.
Sva cjepiva, ukratko, imaju stopostotnu učinkovitost u slučaju hospitalizacije, odnosno smrti te težih oblika bolesti dok je njihova učinkovitost u sprječavanju blažih oblika bolesti tek nešto niža. O tome je na konferenciji Stožera civilne zaštite također govorio Capak, između ostalog kazavši da 'nijedan ispitanik koji je primio cjepivo nije imao teže simptome i nije bio hospitaliziran, dakle učinkovitost na teže oblike bolesti je praktički 100 posto'.
