Vodeći domaći i strani stručnjaci iz područja sportskih znanosti, tehnologije i borilačkih sportova okupili su se u petak u Splitu, u Centru izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije. Povod je bila međunarodna sportska konferencija "FightTech Summit".
Cilj ovog događaja bio je potaknuti razmjenu znanja, međunarodnu suradnju te unaprijediti pristup treningu i pripremi sportaša kroz primjenu modernih tehnologija.
U prvom dijelu programa predavanje je održao dr. sc. Dino Belošević, pod nazivom Kontrola treniranosti u borilačkim sportovima. Belošević je prikazao suvremene dijagnostičke postupke koji omogućuju praćenje anaerobnih i aerobnih sposobnosti sportaša, kao i metode za mjerenje jakosti, snage i eksplozivnosti. Poseban naglasak stavio je na laboratorijske i terenske testove, poput Wingate testa, RAST-a, Beep-testa i drugih, ali i na praktičnu primjenu tih alata u svakodnevnom trenažnom procesu. Prezentacija je pokazala kako pravilno provedena dijagnostika može postati ključni alat za prevenciju ozljeda i prilagodbu treninga individualnim potrebama sportaša.
Tehnologija u sportu
"Kad pričamo o dijagnostičkim postupcima, samim time i kontroli treniranosti, onda možemo ići u dva smjera. Jedno su opći dijagnostički postupci koji su na neki način prikladni svim sportovima jer mjere opće motoričke i funkcionalne karakteristike, a postoje i oni specifični koji su zapravo konstruirani za pojedini sport posebno. Mi smo kroz moje predavanje pokušali provesti i teoretsku stranu priče, ali i trenerima približiti određene dijagnostičke postupke s kojima oni mogu podignut svoj rad, sustave i funkcioniranje na višu razinu.
Također, kad govorimo o kontroli treniranosti i dijagnostičkim postupcima, imamo one laboratorijske i terenske i vjerojatno i sam laik može vidjet da ti laboratorijski nisu toliko dostupni. Točni su, ali zahtijevaju određenu skupocjenu opremu, stručno vodstvo koje zna koristiti tu opremu, a imamo i terenske testove koje možemo svakodnevno koristit, za koje je doslovno potrebno samo znanje, a znanost u zadnje vrijeme sve više validira te terenske testove koji pokazuju visok stupanj pouzdanosti, s obzirom na ove koje zovemo zlatni standard.
U današnje doba gdje tehnologija napreduje, uz male financijske izdatke za instrumente, možemo poprilično dobro pratit stanje, kontrole i dijagnostike naših sportaša, tako da ne postoji više opravdanje za trenere da to ne provode.
Na svojoj prezentaciji sam to pokušao povezat sa automobilskom analogijom. Kad dođete u meštra, on prvo stavi automobil na dijagnostiku, ne počne odmah lupat po klipovima, a treneri kod živih organizama prije ikakve provjere stanja krenu sa postupcima koji mogu na neki način napraviti više štete nego koristi. To je važno i za sprječavanje ozljeda, ali i za sam performans jer smatramo da znanost pokazuje da je takav način pristupa može puno kvalitetnije vodit i kontrolirat cijeli taj trenažni proces", kazao nam je Belošević.
Pojasnio nam je i koliko nam je danas tehnologija važna u sportu.
"Činjenica je da tehnologija danas sve brže napreduje, sve je teže držat ukorak s vremenom u svim segmentima društvenog života i sporta, a ljudi koji ne budu to u mogućnosti vrlo vjerojatno će sve više zaostajat. Problematika je jasna, treba razvijat sustave, treba nova znanja implementirat i učit. To je bio cilj ove konferencije, malo podignuti svijest o toj problematici i potaknuti trenere da se malo više aktiviraju u tom edukacijskom segmentu i da prihvate neke nove tehnologije", kaže nam sugovornik.
Zanimalo nas je i je li upotreba novih tehnologija važna samo za profesionalne sportaše ili je ipak važna i za one koji su se tek počeli baviti sportom.
"Trebalo bi se više koristiti u radu s djecom nego sa profesionalnim sportašima. Smatram da u toj dobi koja je osjetljiva, gdje se organizam jako brzo razvija možemo napraviti veliku štetu ako nismo sigurni što radimo. U zadnje vrijeme sam prisutan i na znanstvenim projektima koji pokušavaju definirat talent, usmjeravat talent i mlade organizme uputiti na pravilan i adekvatan način. Nije poanta samo vrhunskog sporta, poanta je prvenstveno svakog trenera da očuva organizam, da uznapreduje to zdravlje, a ne da zdravstveni status pada zbog nepoznavanja određenih tehnologija i utjecaja koje možemo napraviti tako da svi ti dijagnostički postupci, po meni, trebaju biti još više prisutni kod djece. Ima dosta problema sa posturom, manjkom jakosti, djeca su dosta opterećena nošenjem knjiga i ako imamo trenera koji primjerice jača jednu stranu tijela i slične postupke možemo dugoročno oštetit te mlade organizme. Naravno da se dijagnostički postupci razlikuju, nisu isti za sve, ali svi mogu napredovati korištenjem određenih tehnologija i tehnika", kaže nam Dino Belošević.
Gdje se više koristi tehnologija?
Razgovarali smo i s Borisom Vujevićem, ekonomistom i predsjednikom Boksačkog saveza Splitsko-dalmatinske županije.
"Na panelu se raspravljalo baš o tehnologiji u sportu. Neki su za to, drugi baš i ne, jer su se neki sportovi počeli više bazirati na tehnologiju nego na sam sport. Tako se primjerice u nogometu više raspravlja o VAR-u nego o samom sportu. Ja sam mišljenja da će to postati neizostavan dio sporta i da će sve više zauzimat dio procesa u samom sportu. Imamo jako puno trenera koji nemaju iskustva i onda da bi nadoknadili to svoje iskustvo iz ringa, moraju pratiti tehnologiju i to će im nadopunjavati to njihovo iskustvo iz ringa. Treneri koji imaju iskustva iz ringa, morat će se educirati i u tehnologiji da bi mogli održati tok treninga, vremena i metodike rada", kaže nam Vujević.
Zanimalo nas je i u kojim sportovima se više koristi tehnologija.
"Najviše se ulaže u tehnologiju u onim sportovima u kojima ima više novaca. U nogometu se recimo dosta koristi tehnologija - kamere, dronovi. Mislim da će sve više ulaziti tehnologija u sport i da će postat neizostavan dio sporta. Mislim da sport neće moći biti bez tehnologije kao što ne može bez politike, a znamo da je glavni financijer za sportove, pogotovo amaterske, država odnosno politika", govori nam Vujević te dodaje da je zahvaljujući tehnologiji moguće otkloniti i neke ljudske greške, ali bi s druge strane mogao faliti taj ljudski faktor sportskog natjecanja.
Na konferenciji su svoje predavanje održali Gordan Kocijan i Mislav Ćorić, inženjeri strojarstva, koji su govorili o tehnologiji u udaračkom sportu. Njihovo izlaganje donijelo je pregled najsuvremenijih senzorskih i vizijskih tehnologija, praktične primjene umjetne inteligencije u treningu te demonstraciju kako se mjere i analiziraju specifične motoričke sposobnosti poput maksimalne jakosti, brzine, agilnosti i eksplozivnosti. Predavanje su zaključili pogledom na budućnost tehnološkog razvoja u sportu i njegovom primjenu u svakodnevnom radu sportaša i trenera.
