Nakon promjenjivog vremena posljednja dva dana u kojima su u dijelovima Dalmacije pale velike količine kiše, vrijeme se tijekom četvrtka stabiliziralo u cijeloj zemlji pa prevladava sunčano. Temperature su više od prosjeka za dio godine te su u popodnevnim satima većinom od 22 do vrlo toplih 27°C.
Ipak, danas je najtoplije u Slavoniji na čijem istoku temperature dosežu 29°C.
Za razliku od uobičajene situacije kada nakon kiše zapuše bura ili njoj sličan vjetar, ovoga puta nakon kiše jugo je dodatno ojačalo. Tako je na moru jugo umjereno do pojačano s jakim udarima. No još jači udari bilježe se na planinama i dijelu unutrašnjosti.
Jugo puše zbog prostrane ciklona koje je zahvatila ogroman dio Europe, te se proteže od britanskog otočka, preko zemalja Beneluksa i Njemačke, do Poljske i Skandinavije. Frontalno sustav napreduje prema Sredozemlju pa će se nad sjevernom Italijom i sjevernim Jadranom tijekom subote stvoriti sekundarni ciklonalni centar, donoseći promjenu vremena i nad našem područjem u drugom dijelu subote.
Zbog toga će još veći dio subote biti suh i vrlo topao no popodne se očekuje naoblačenje s kišom, pljuskovima i grmljavinom. U noći će zapuhati tramontana uz pad temperature zraka i razvedravanje što će biti uvod u sunča no i prohladnu nedjelje s jakom burom.
U ponedjeljak ujutro diljem Dalmatinske zagore temperature će biti jednoznamenkaste. Ipak Prema kraju tjedna bit će postupno ponovno toplije.
Bablje ljeto, cigansko ljeto, indijansko ljeto, miholjsko ljeto...
S obzirom na vedro i sunčano vrijeme nemoguće je ne zapitati se uživamo li ovih dana u pravom "babljem ljetu"?
"Toplina današnjeg dana posljedica je pritjecanja tople zračne mase s prednje strane spomenute ciklone, a razdoblje u kalendarskoj jeseni o kojem temperature zraka imaju obilježja ljeta naziva se babljim ljeto. Danas nigdje u zemlji nije 30°C ili više, ali sutra je lokalno rijetko gdje moguće dosezanje spomenute vrijednosti. Tako da ova 2-3 dana vrlo uvjetno možemo nazvati babljim ljetom", kaže nam Rade Popadić.
Bablje ljeto već se generacijama naziva period na kraju rujna i tijekom listopada kada se toplo i sunčano vrijeme produži danima iza početka kalendarske jeseni. Svoj naziv miholjsko ljeto ili mijoviljsko ljeto duguje blagdanu sv. Mihovila koji se obilježava 29. rujna svake godine.
Bablje ljeto je karakteristično samo za sjevernu Zemljinu polutku, a može se protezati od kraja rujna pa sve do 11. mjeseca. U najvećem dijelu Hrvatske bablje ljeto najizraženije je sredinom listopada.
Zašto se bablje ljeto zove bablje ljeto?
Ako ste pomislili da naziv babljeg ljeta ima bilo kakve veze s našim babama po gradu ili nekim njihovim jesenskim navikama - prevarili ste se.
Prema jednoj teoriji, naziv ove pojave potječe od paučinastih niti koje mladi pauci iz porodice Linyphiidae koriste za "jedrenje" kroz zrak u jesen. U većini slavenskih jezika nazivaju se "bapske vlasi" (od riječi baba = stara žena ili vještica).
Prema narodnim vjerovanjima, ovo je razdoblje kada su se novačile vještice, a paučina se smatrala njihovom kosom. Također, vjerovalo se da je ova paučina predivo vilenjaka, patuljaka, norni ili čak djevice Marije. Ako bi se leteća paučina zaplela u kosu mlade djevojke, smatralo se da će se uskoro dogoditi vjenčanje.
Globalni naziv ove pojave je "indian summer"
Bablje ljeto još se naziva i ciganskim (sirotinjskim) ljetom, kasnim ljetom, martinjskim ljetom (po blagdanu sv. Martina), a najčešći naziv ovog svojevrsnog godišnjeg doba je "indian summer".
Krajem 19. stoljeća leksikograf Albert Matthews istraživao je ranu američku književnost kako bi otkrio podrijetlo izraza "Indijansko ljeto." Pronašao je referencu iz 1851. godine te raniju upotrebu iz Engleske iz 1778., koju je odbacio kao slučajnu.
Podrijetlo izraza nije sasvim sigurno; moguće je da je nazvan tako jer je prvi put zabilježen u područjima naseljenim domorocima, ili zato što su domoroci prvi opisali taj fenomen Europljanima, ili zbog toplih i maglovitih uvjeta u jesen kad su domoroci lovili. John James Audubon je 20. studenoga 1820. u svom dnevniku pisao o "Indijanskom ljetu, tom izvanrednom fenomenu Sjeverne Amerike," spominjući "stalno zadimljenu atmosferu" i dim koji mu iritira oči. Audubon je sumnjao da su zrak takvim učinili "Indijanci paleći prerije Zapada." U njegovim zapisima često se spominje ovisnost domorodaca o vatri, no nikada ne povezuje Indijansko ljeto s toplim temperaturama tijekom hladnih sezona.
Budući da toplo vrijeme nije trajni dar, povezivalo ga se s pogrdnim izrazom "indijanski darivatelj." Legende američkih domorodaca spominju boga ili "davaoca života" koji daruje toplo jesensko vrijeme raznim ratnicima ili narodima, omogućujući im da prežive nakon velikih nesreća, poput gubitka usjeva.
Fenomen kojeg obožavaju književnici i pjesnici
Bablje ljeto mnogima je omiljeni dio godine, a izraz obožavaju književnici i pjesnici.
Roman "Indijansko ljeto" Williama Deana Howellsa iz 1886. koristi taj izraz kako bi označio vrijeme kada se može ponovno pronaći dio sreće iz mladosti. Glavni lik, napušten kao mladić, vodi osamljenički život sve dok ponovno ne otkrije ljubav u ranim srednjim godinama. U britanskom engleskom jeziku izraz se koristi na isti način kao i u Sjevernoj Americi.
I kultni šansonjer Joe Dassin vlasnik je hita L'été indien (Indijansko ljeto). Autor stihova u pjesmi navodi da je to "godišnje doba koje postoji samo u Sjevernoj Americi" Jedan od najvećih frankofonih hitova u povijesti iduće godine obilježava 50 godina postojanja, a 1975. godine kada je objavljen prodan je u (za to vrijeme) nevjerojatnih 2 milijuna primjeraka.
Bablje ljeto inspiriralo je i Đorđa Balaševića za jedan od njegovih najvećih hitova. U pjesmi Miholjsko leto Balašević opisuje bablje ljeto u listopadu u Novom Sadu. Balašević je, promatrajući svoju stariju kćer Jovanu koja je išla kući sa satova klavira napisao svoj kultni hit u melodiji valcera i opisao "prkosno sunce pred zimu" u jednoj od svojih najljepših pjesama.
