Nakon što su jučer u dijelu unutrašnjosti zemlje izmjerene temperature zraka iznad 25°C, prolazak oslabljene hladne fronte tamo je donio zahlađenje za oko deset stupnjeva.
Na Jadranu od prošle noći puše bura, a ona je zasad jača samo na sjevernom Jadranu. Podno Velebita već ima orkanskih udara, a oni će biti sve češći prema večeri.
Bura od jutros ima fenski učinak uzduž cijele obale. Vidjelo se to već po neobičnom rasporedu minimalnih temperatura zraka. Primjerice, iznimno rijetko se događa da Sinj bude među najtoplijim gradovima u Hrvatskoj kada je u pitanju minimalna temperatura zraka. Tako je u Sinju izmjereno 15,2°C, a vrlo slično je bilo u Imotskom s 14,7°C, odnosno Kninu s 14,5°C. Najtopliji je bio Split s 16,8°C.
Sredinom dana u unutrašnjosti je većinom od 12 do 16°C, a na Jadranu od 17°C do čak 25°C. Popodne je lokalno moguće i pokoji stupanj više. Razlog ovako visokim temperaturama leži u fenskom učinku bure, odnosno zagrijavanju vjetra prilikom spuštanja niz padine planina.
Daljnjim prodiranjem hladnijeg kontinentalnog zraka sa sjeveroistoka kontinenta, Uskrs i u Dalmaciji donosi osjetan pad temperature, ali i jačanje bure koja će imati česte udare preko 100 km/h. Iako će bura slabiti i okretati na tramontanu, još malo hladnije bit će u prvom dijelu sljedećeg tjedna. Iako ne značajno, u utorak u višim planinama Dalmacije može biti i nešto snijega.
HAK je izvijestio da su zbog olujnog vjetra samo za osobna vozila otvoreni su:
autocesta A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje (obilazak za ostale skupine je državnim cestama DC50 i DC27 preko Gračaca, Obrovca i Karina)
Jadranska magistrala (DC8) između Karlobaga i Svete Marije Magdalene,
državna cesta Maslenica-Zaton Obrovački (DC54),
Paški most (DC106).
Kako nastaje fenska bura?
Za razumjeti mehanizam nastanka fenskog vjetra potrebno je objasniti osnovne zakone fizike na primjeru vertikalnog kretanja vjetra. Zrak koji se uzdiže hladi se za 1°C svakih 100 m. Zbog hlađenja zraka na određenoj nadmorskoj visini dolazi do kondenzacije vodene pare (nastanak oblaka i oborine).
Tim procesom oslobađa se latentna toplina, pa se daljnjim uzdizanjem zrak hladi po znatno sporijoj stopi od 0,6°C svakih 100 m. Obrnut je proces kada se zrak spušta. Zamislimo čest zraka koja se spušta niz padinu. Tlak zraka (pritisak) viši je u podnožju planine nego na njenom vrhu. Spuštajuća se čest zraka tako kreće iz područja nižeg u područje višeg tlaka, te se zbog toga sabija.
