Pronaći povoljan podstanarski stan ili kupiti nekretninu za koju mogu dobiti kredit, problem je s kojim se suočavaju brojni Hrvati.
Sve više se govori o projektima priuštivog stanovanja, a što vladajući planiraju poduzeti u četiri najveća hrvatska grada provjerila je ekipa Dnevnika Nove TV.
Veliko zemljište s pogledom na Split u vlasništvu je države. Dokumentacija za više od tisuću stanova spremna, ali gradnja na Korešnici nikako da krene.
"Zapelo nije nigdje osim s početkom rada. Na način da grad izgradi stan, njega da u najam, zatraži od Europskog socijalnog fonda pomoć", rekao je Mate Buljubašić iz građanske inicijative "Split je naš!"
A mjesečni najam odredila bi visina plaće.
"Tko ima devetsto eura, maksimum je tristo eura po svim mogućim kriterijima i pravilima", rekao je Buljubašić.
Odustaje li se od tog projekta?
"Ne, ne čak dapače. S tim projektom se ide dalje, on je kompleksan. Sada samo u procesu projektiranja i gradnje pristupne infrastrukture, a u međuvremenu razvijamo i druge projekte priuštivog stanovanja", rekao je gradonačelnik Splita Ivica Puljak.
Za dosadašnje pokušaje države građani nemaju lijepe riječi.
"Jer POS-ovi stanovi koje smo mi subvencionirali našim javnim novcem sada su na Bookingu, Airbnbu, ili su prodani pa su sada u stranom vlasništvu i sada prazni zjape", rekla je predsjednica gradskog kotara Šine Marina Kovačević.
Rijeka ne odustaje
Ipak Rijeka od POS-a ne odustaje, a novih dvjesto jedinica s APN-om dogovorio je i Osijek.
"Mi smo već obuhvatili šezdeset osam osječkih obitelji koji su uselili u novizgrađenu zgradu. Kad govorimo o parceliranju to je dvadeset pet čestica. A u suradnji s europskom investicijskom bankom želimo proširiti taj fond stanova kako bi mladim ljudima bilo što pristupačnije", rekao je gradonačelnik Osijeka Ivan Radić.
U metropoli planiraju gradnju i kupnju postojećih nekretnina.
"Trenutno imamo oko 6500 stanova s kojima raspolažemo, to je dosta malo. To je oko 1,7 posto ukupnom stambenog fonda u gradu Zagrebu. Tako da na toj razini još ne možemo značajnije utjecati na cijenu najma", rekao je saborski zastupnik Marin Živković.
U Minhenu, gdje radi ova urbanistica, deset posto stanova u nekom je socijalnom modelu.
"Uglavnom su gradski, ali postoje društva, zadruge, ali i privatnici koji ulažu u takve stanove", rekla je arhitektica i urbanistica Valentina Lauš Mrusek.
Aktualne su i rasprave kako pojednostaviti novu gradnju.
"Naravno protupožarna norma, sve norme sa sigurnošću su potrebne, a ostale norme se trebaju preispitat jel trebaju ili ne, s ciljem da se pojeftini gradnja", rekla je Lauš Mrusek.
U Hrvatskoj ove rasprave postanu tema - od kampanje do kampanje.
