Činjenica je da je Zagreb u proteklih 69 godina dao čitavo bogatstvo nezaboravnih pjesama koje su obogatile hrvatsku glazbenu kulturu; od stiha do melodije. Iz tog razloga gotovo je nemoguće izdvojiti autore zaslužne za formiranje autentične melodije koja pripada ovom podneblju…
- Sretni smo što možemo najaviti natječaj za 70. Zagrebački festival kojeg otvaramo na samom početku Nove godine, a trajat će do 29. siječnja. Autore pozivamo da prijave svoje najbolje pjesme bez obzira na stil glazbe. Sukladno jubilarnoj obljetnici, ove vam godine spremamo mnoga iznenađenja kojima ćemo, između ostalog, odati počast velikoj baštini festivala u posljednjih 70 godina - izjavio je Branimir Mihaljević, umjetnički direktor Zagrebačkog festivala.
Jubilarno, 70. izdanje Zagrebačkog festivala održat će se 17. ožujka 2023., a festivalska kampanja započinje već početkom siječnja 2023., objavom natječaja za nove pjesme festivala.
Prvo izdanje našeg najstarijeg festivala popularne glazbe održano je 1953., samo dvije godine nakon Sanrema. Od prve pobjedničke pjesme „Ta tvoja ruka mala“ autora Ljube Kuntarića do danas, festival je nezaobilazno mjesto domaćeg glazbenog stvaralaštva, a neke od pjesama našle su svoje mjesto među klasicima hrvatske pop, rock i zabavne pjesmarice.
Od svoje revitalizacije 2013. godine, Zagrebački festival moderan je pop festival mainstream usmjerenjate jedinstvena platforma za radijsku promociju hrvatskih autora i izvođača. Tako će biti i s pjesmama nadolazećeg, 70. festivalskog izdanja čiji je osnivač i organizator Hrvatsko društvo skladatelja.
A sve je počelo daleke 1953. godine. Skladatelj, autor tekstova i nakladnik Fedor Kopsa, koji je vodio nakladu „Horizont“, okupio je skladatelje zabavne glazbe u Zagrebu.
„Horizont „ ljeta 1953, raspisuje natječaj za nove i neizvedene vokalne kompozicije s tekstom, s rokom predaje radova do 15. rujna. Stiglo je 108 kompozicija. U prvom žiriju su bili: Fedor Kopsa, Marijan Maić, Zlatko Černjul, Rudolf Mahalup, Miroslav Killer, Šanji Ujhelyi , Dragiša Dukić, Ivo Korbler i Nikica Kalogjera, u čijem je roditeljskom stanu radio žiri za odabir skladbi..
Za izvedbu odabrano je 12 djela a javna izvedba održana je u koncertnoj dvorani „Istra“ sredinom siječnja 1954.
Pjevali su Ivo Robić i Vali Hohnjec (Rajka Vali) svaki po 6 pjesama. Na taj način publika je objektivnije ocjenjivala sama djela i glasala za skladbe a ne za pjevače. Održane su dvije večeri pod naslovom: »Izaberite najbolje plesne melodije 1953.«
Redoslijed izvođenja izvlačio se je ždrijebom na pozornici pred publikom svake večeri , a pjesme su izvođene pod šifrom, tako da ime autora ne djeluje i djeluje kod glasanja. (Pod šifrom su se pjesme izvodile do uključivo „Zagreba 60“
Publika je glasanjem odabrala tri najbolje skladbe:
I. nagrada „Ta tvoja ruka mala“ (Lj. Kuntarić-B. Chudoba) Ivo Robić.
II. nagrada „Plavi im“ (N. Grčević) Rajka Vali
III. nagrada „Rumbana“ (M. Biro – F. Savin) Ivo Robić
ostale skladbe: „Ja ljubim te“ (B. Sorokin- S. Štefan), „Volim plesati“ (M. Kller_-N.Selak, „Zvuci proljeća“ (M. Nardelli) , „Ja znam“ (N. Grčević), „Tri dana“ ( H. Piliš) itd.
Ova uspjela priredba i akcija oko lansiranja domaćih djela zabavne muzike rezultirala je okupljanjem kompozitora koji su krajem listopada 1954. osnovali u Zagrebu Udruženje kompozitora lake muzike Hrvatske (UKLMH) Tako ie 1954. godina označila početnu etapu organiziranog rada na stvaranju i propagiranju domaće zabavne glazbe tj. nastankom festivala i UKLMH počelo je lansiranje domaćeg stvaralaštva putem muzičkih izdanja, tiska i radija (kasnije su se priključila diskografska izdanja i televizija).
-Od 1956. organizaciju natječaja i javnih izvedbi preuzima UKLMH.
Mijenjaju se direktori, nadolaze nova imena, skladateljska, pjevačka… Rađaju se i novi festivali, od FZG Split, Opatija ali ostaje činjenica da je Zagreb u proteklih 69 godina dao čitavo bogatstvo nezaboravnih pjesama koje su obogatile hrvatsku glazbenu kulturu; od stiha do melodije.
Iz tog razloga gotovo je nemoguće izdvojiti sve autore zaslužne za formiranje autentične melodije koja pripada ovom podneblju; od Ljubomira Kuntarića, Drage Britvića, Branka, Maria i Branimira Mihaljevića, Zvonka Špišića, Pere Gotovca, Zvonimira Goloba, Maria Bogliunija, Arsena Dedića, braće Kalogjera, Drage Diklića , Milutina Vandekara, Milana Lentća, Marije Radić, Blanke Chudobe, Stjepana Mihaljinca, Alfija Kabilja, Alfonsa Vučera, Maria Kinela…
Teško je sve nabrojiti i zabilježiti. Ostaje samo zahvala i nada da će neki novi klinci nastaviti istim smjerom, sukladno novom vremenu.
