Zaraženi korona virusima po hrvatskim regijama
Piše: dr. Mladen Smoljanović, epidemiolog, nekadašnji šef splitskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.
Kretanje broja zaraženih korona virusima mjesecima je u vrhu interesa svih u Hrvatskoj.
Sve vijesti elektronskih medija i sve naslovnice započinju svoja izdanja novim podatcima o broju zaraženih, hospitaliziranih, teških bolesnika na respiratoru, oporavljenih i nažalost preminulih.
Rijetke su obitelji i kućanstva bez oboljelih. Puno ih je s umrlima, a neki i s više svojih najmilijih.
Svima nama prvo i osnovno pitanje životne sadašnjice i budućnosti je hoće li epidemija popustiti, kad ćemo se vratiti normalnim redovitim aktivnostima iz doba prije pandemije. Kad ćemo biti slobodni, bez maski, bez razmaka, bez izolacija, bez ikakvih ograničenja.
Prati se stanje u svijetu i u zemlji.
Od početka godine u primjeni je cjepivo protiv korone. Milijuni su se cijepili i prvotni strahovi o štetnosti cjepiva uklonjeni su i sada je primarni interes svih kako se što prije cijepiti.
Više od četvrtine svih Hrvata dobilo je makar jednu dozu cjepiva, a jedna četvrtina je zaštićena prebolijevanjem opake bolesti – prirodnom prokužbom.
U sadašnjim gospodarskim okolnostima prvi hrvatski interes je obnoviti turističko gospodarstvo. Nije to interes samo turističkih područja već čitave Hrvatske jer nema kraja Hrvatske gdje turizam ne čini značajan dio prihoda.
Međutim, ako je zaraženost korona virusima visoka, nema turizma. Čitav svijet želi imati tjednu zaraženost manju od 50 zaraženih na 100.000 stanovnika tj. biti u tzv. zelenoj zoni kada vlade većine zemalja dopuštaju svojim građanima putovanja u takva područja.
Kakvo je stanje u Hrvatskoj i njezinim područjima sada mjesec dana nakon početka popuštanja epidemije s razvidnim, gotovo strelovitim, smanjivanjem broja zaraženih? Sve hrvatske regije pokazuju značajno smanjivanje broja zaraženih. Stope na 100.000 stanovnika za manje od mjesec dana došle su na razinu stopa u mjesecu veljači prije početka zimsko-proljetnog epidemijskog vala koji je svoj vrhunac imao u trećem tjednu do 18. travnja za čitavu Hrvatsku. Sada 23. svibnja manju stopu od one iz mjeseca veljače ima Dalmacija 53.29/100.000. Vrlo blizu su stope u istočnoj i zapadnoj Slavoniji. Još su visoke stope u zagrebačkoj regiji i na sjeveru u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, ali i one će ovakvim trendom smanjivanja kroz koji tjedan dostići stope područja na jugu.
Svi podaci o zaraženima korona virusima su preuzeti iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objavljivani redovito svakodnevno na adresi Vlade R. Hrvatske www.koronavirus.hr .
Procjena broja stanovnika je preuzeta iz Državnog zavoda za statistiku za rujan 2019. godine.
Tablica 1. Tjedni brojevi zaraženih korona virusima po regijama Hrvatske od 1. veljače do 23. svibnja 2021.
PGŽ - Primorsko-goranska županija; LSŽ – Ličko-senjska županija
U grafičkom prikazu kretanja tjednih stopa zaraženih korona virusima po regijama nije uvrštena cijela Regija Sjeverni Jadran. Izostavljena je Istarska županija te su prikazani podaci i urađeni pokazatelji zbirno samo za Primorsko-goransku županiju (PGŽ) i Ličko-senjsku županiju (LSŽ).
Razlog tome su nevjerodostojni podaci iz Istarske županije (IŽ).
Tablica 2. Tjedni brojevi zaraženih korona virusima u županijama sjevernog Jadrana od 1. veljače do 23. svibnja 2021.
Ne može se prihvatiti stvarnim da u 16 tjedana promatranja IŽ s 209.573 stanovnika ima manje registriranih zaraženih korona virusima od LSŽ s 44.625 stanovnika.
Isto tako je nevjerojatno da IŽ koja ima samo 25% manje stanovnika od PGŽ (282.730 stanovnika), a ima skoro 13 puta manje zaraženih korona virusima (15.356 : 1.215 = 12,6)!?
Još zornije je vidjeti linijski dijagram usporedbe županija sjevernog Jadrana.
U odnosu na druge županije i ukupno sjeverni Jadran, koji imaju jako izražen zimsko-proljetni epidemijski val, IŽ nije ga imala. Najveća stopa bila je 63,94/100.000 u tjednu do 18. travnja kad je u LS županiji bila 224,09, a u PGŽ 546,46.
Po ovakvoj registraciji i prijavi zaraženih korona virusima u Hrvatskoj tzv. trećeg pandemijskog vala nije imala jedino Istarska županija.
Međutim, ovu blago nazvanu nelogičnost primijetili su i drugi. Nije čudno da su Istru pred Uskrs vlasti Njemačke skinule s popisa zemalja na tzv. zelenoj listi. Nisu svojim građanima dopustili slobodan povratak iz Istre bez izolacije i testiranja na viruse korone. To nije bila blamaža samo za Istru već za čitavu Hrvatsku.
Istrani imaju pravo i trebaju se boriti za turiste. Turisti nam trebaju svima u Hrvatskoj. Prije toga važnije je sačuvati zdravlje naših građana.
Čuvaju li u Istri zdravlje svojih građana na ispravan način?
Kažu da bez registracije i prijava zaraženih oni dobro skrbe o svom stanovništvu.
Kada je tome tako tada u Hrvatskoj nitko ne bi trebao registrirati i prijavljivati zaražene korona virusima i idemo svi lijepo u zeleno.
Ali kako kaže narod: Ako laže koza, ne laže rog.
Zbog čega je nedavno ravnateljica Opće bolnice Pula zavapila za pomoć volontera u radu bolnice? Kako to da umiru od korone stariji, a navodno su cijepljeni i nisu registrirani i prijavljeni kao zaraženi koronom?
Po ovako niskim stopama tj. malim brojem zaraženih nisu trebali imati toliki broj hospitaliziranih zaraženih koji je postao opterećenje za redoviti rad bolnice.
Ako u Istri drže da je njihov rad u redu i da oni u potpunosti poštuju struku i brinu o zdravlju svog stanovništva tada svi ostali u Hrvatskoj ne trebamo registrirati niti prijavljivati zaražene virusima. Stalno ćemo biti ispod 50 zaraženih na 100.000 stanovnika na zelenoj listi za turiste.
Na takvu vijest svi će turisti hametice pohrliti u Hrvatsku kao super korona sigurno odredište.
Međutim ozbiljne zemlje i njihovi veliki tour-operatori imaju zaposlene i dobro plaćene epidemiološke timove koji budno prate cjelokupno zdravstveno stanje i zdravstvenu sigurnost svojih klijenata te tako i zaraženost korona virusima na njima važnim turističkim odredištima.
Hrvatski Jadran uvijek je bio i nadalje mora ostati važno zdravstveno sigurno turističko odredište.
Tzv. treći pandemijski val od veljače do svibnja 2021. godine zabilježen je u sve četiri dalmatinske županije.
Urednom registracijom i prijavama zaraženih i ukupnim radom svih stope zaraženih su sada niže od onih na početku epidemijskog vala iz sredine veljače.
Dapače, Dubrovačko-neretvanska županija sada ima stopu zaraženih samo 39,40/100.000 te bi trebala biti uvrštena na tzv. zelenu listu.
Zadarska županija samo što nije smanjila stopu ispod 50/100.000.
Najlošije stanje od svih dalmatinskih županija u Šibensko-kninskoj županiji 59,47/100.000 također je veoma blizu granice zelene turističke liste.
Za još povoljnije stanje kako bi se još više i brže smanjio broj zaraženih moramo se još više procijepiti.
Shodno raspoloživim dozama cjepiva možemo postići visoki stupanj otpornosti u zajednici koji neće dopustiti epidemijsku pojavnost COVID-19 bolesti.
Možemo postići još i više. Sa zaštićenosti zajednice više od 80% ne trebamo se bojati novog jesensko-zimskog epidemijskog vala, a velika je mogućnost potpunog nestanka korona virusa kao posebno opasne antroponoze, teške zarazne bolesti koja se širi samo između ljudi. Izvan Kine drugo toplokrvno biće kao domaćin i nositelj virusa korone nije zabilježeno.
Samo Istarska županija u zelenom području
U tablici 3. prikazano je kretanje 7-dnevne stope po danu tijekom posljednjeg tjedna s granicom od 50/100 000 stanovnika koja se u neki zemljama uzima kao jedan od kriterija u procjeni epidemiološke situacije. U posljednja dva tjedna, zbog stabilizacije epidemiološke situacije dolazi do pada stope potvrđenih slučajeva u gotovo svim županijama.
Skenirana tablica ispod preuzeta je iz Izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
Coronavirus Disease 2019 (COVID-19) Izvješće za prethodnih 7 dana i dnevno izvješće za Republiku Hrvatsku na dan 16. svibnja 2021.
