U mediteranskim regijama jedno od najvažnijih poljoprivrednih događaja svake godine jest berba maslina. Praksa seže tisućama godina unatrag, a legenda kaže da je Atena upravo dobila ime po božici jer im je poklonila stablo masline.
Dalmacija se ponosi svojim maslinovim uljem, te njeguje duboku tradiciju proizvodnje ulja. Nagla promjena vremena iz babljeg ljeta nas je uvelo odmah u nevrijeme, pogotovo uoči obiranja maslina. Zadnjih dana nevrijeme je moglo i oštetiti dosta maslina, te smo odlučili pitati maslinara za mišljenje.
"Masline nikad zdravije"
Damir, maslinar iz okolice Splita, aktivno se bavi maslinarstvom već 22 godine, te je krenuo s berbom 2001. godine, nakon obiteljske sadnje osam velikih maslina. Nastavio je sa sadnjom dosadnih 70 stabala.
Unatoč nevremenu, kaže, situacija je odlična.
"Kod nas je nikad bolja situacija. Masline su nikad zdravije i nikad veće, i nikad ih nije bio veći gušt brat", kazao nam je. No, ostaje vidjeti postotak i završni proizvod.
"Pošto ima više vrsta maslina, za one najbolje tražimo neku srednju boju. One sazrjele kada se otvore iznutra imaju ljubičastu boju, kada ih se stisne izlazi ulje i lijepe se prsti", objašnjava.
"Ulje će ove godine biti blaže jer su se dosta zalijevale i bilo je dosta kiše", rekao nam je.
Maslinova muha
Od izazova s kojima se maslinari u Hrvatskoj najčešće susreću posljednjih godina, kao što su bolesti ili štetočine, Damir izdvaja maslinovu mušicu koja je prošle godine napadala masline.
Maslinova mušica, također poznata kao maslinova muha ili maslinovac, parazitski je insekt koji napada masline i uzrokuje ozbiljne štete na plodovima, što može dovesti do smanjenja prinosa i kvalitete maslinovog ulja. Mušica se obično javlja tijekom ljeta i jeseni kada ženke polažu jaja unutar zrelih maslina. Njihove ličinke se hrane unutar plodova, čime prouzrokuju truljenje i propadanje maslina. To može znatno oštetiti usjeve i smanjiti kvalitetu maslinovog ulja koje se dobiva iz tih plodova.
