Virusni imunolog Stipan Jonjić govorio je u Novom danu N1 televizije o tome ima li razloga za zabrinutost zbog nuspojava cjepiva, kao i o tome je li potrebna treća doza cjepiva protiv koronavirusa.
"Treba znati da trombocitopenije nisu nešto nepoznato u medicini. Znaju se događati i kod drugih rizičnih skupina. Problem je što mi još ne znamo što je neposredni uzrok i je li samo jedan uzrok tih tromboza venskih sinusa koje su završavale smrću. Teško mi je reći ima li medicina mogućnost da to predvidi i napravi disocijaciju onih koji bi trebali primiti jedno ili drugo cjepivo", govori Jonjić o slučaju mlade žene u Sloveniji za koju je potvrđeno da je umrla zbog nuspojava cijepljenja.
"Čim se izgubi ljudski život, to je tragedija i logično je očekivati reakcije. Ali mi moramo razmišljati statistički i reći da je bolest covid višestruko teža od ovih nuspojava cjepiva", kaže.
"Korona je veliki uzrok ovakvih komplikacija, višestruko veći od cjepiva"
"Vidjeli smo to već, vjerojatno postoji druga veza, to bi mogao biti taj RNK koji sam po sebi može dovesti do trombocitopenija, ali mnogo toga je još nepoznato. To može biti reakcija između šiljka i trombocitnog faktora nekog, to može biti križna reaktivnost S tijela, može biti i vezanje virusnih čestica, u ovom slučaju vakcinskih cjepiva, na trombocite. Vjerojatno nije samo jedan odgovor. Korona je opasna bolest, komplikacije koje su strašne kad se dogode, ali su vrlo rijetke u odnosu na korist koju cjepivo donosi", govori.
"Korona je veliki uzrok ovakvih komplikacija, višestruko veći od cjepiva. Što se tiče izbora cjepiva, tu se ne bih usudio puno spekulirati", kaže.
"Mi smo svi zdravi dok se drugačije ne dokaže"
"Mi smo svi zdravi dok se drugačije ne dokaže. Naš imuni sustav je jako složen, znamo da postoje mutacije gena koje određuju interferone i mnoge od njih se ne bi nikad ni otkrile. Otkrio ih je koronavirus. Sada postoje studije koje kažu da su slabosti u tom interferonskom odgovoru. Vidjelo se da kod teških oblika covida, posebno kod muškaraca, postoje antitijela na interferon", objašnjava Jonjić.
"Srećom, 80-ak posto ljudi nije u toj kategoriji, naš imuni sustav kod većine ljudi pobijedi", kaže.
O trećoj dozi
"Kad govorimo o trećoj dozi, imunološki gledamo, netko tko je zdrav i primio je dvije doze, ne vidim potrebu za trećom dozom. Ali ona može pojačati tu memorijsku imunost, ona će povećati titar, količinu antitijela i u tom smislu ona može imati neku učinak. Pitanje je koliko će trajati, nakon nekog vremena će ta antitijela padati. Ja nisam uvjeren da je to potrebno, ali postoje ljudi koji o tome znaju mnogo više i regulatorna agencija će to odlučiti", govori.
"Bilo bi sjajno kad bismo mogli testirati kome treba treća doza", kaže.
"Mnogi bi roditelji jedva dočekali da im djeca dobiju cjepivo"
"Mnoga djeca su imunodeficitna, te slabosti ne moraju biti potpune, ali to ih čini ranjivim protiv mnogih infekcija. Mnogi bi roditelji jedva dočekali da im djeca dobiju cjepivo. Mi kao nacija trebamo pitati sebe zašto ne dosegnemo procijepljenost od 80-ak posto i tako ne dođemo do nekih blažih mjera", kaže Jonjić.
"Mi trebamo razmišljati o budućnosti, da neka cjepiva budu aplikativnija, prilagođenija nekim virusima, to je fokus gdje buduće vakcine moraju biti. Zaštita sluznice je prva linija obrane, kad se virus spusti daleko, dođe do upale pluća. Buduća cjepiva bi trebala ciljati sluznicu i tako sprečavati da virusi ulaze unutra. Možda ćemo tako doseći onaj famozni kolektivni imunitet", kaže Jonjić.
