Bliži se kraj kalendarske godine, i tradicionalno se u ovim mjesecima vode velike rasprave u Županijskoj skupštini Splitsko-dalmatinske županije. Ako se detaljno pregledaju dokumenti nadolazeće 24. sjednice, jasno je da će i ovaj put važne i opsežne točke biti predmetom rasprave na već standardnoj lokaciji na Kemijsko-tehnološkog fakultetu u Splitu. 01. Dnevni red 24. sjednice Županijske skupštine (1)
Brojne točke na udaru vijećnika
No, krenimo redom. Sjednica je na rasporedu u ponedjeljak, 27. studenog, s početkom u 9 sati, iako će se prije toga još sastati neki Odbori, a već su najavljene i neke presice. Vijećnici su nešto spremni otkriti i prije, no najjače karte često čuvaju za raspravu na samoj sjednici.
Kako je u službenom dokumentu otkrio Mate Šimundić (nezavisni vijećnik), predsjednik Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije, ovaj put je dnevni red sastavljen od 37 točaka. Neke od njih se čine manje-više formalnog karaktera i manjeg opsega te kao takve često prolaze bez značajnije rasprave. Ipak, brojne će točke biti na udaru vijećnika, posebice oporbenih.
Tisuće stranica za proučavanje
Nadolazeću sjednicu je za Dalmaciju Danas prokomentirala Daša Dragnić iz Nezavisne liste mladih, predsjednica Kluba koalicije "ZA", čiji je poziv na presicu stigao u petak. Godinama društveno aktivna i poznata sveučilišna profesorica ocjenjuje ovu (i iduću) sjednicu značajnima za uređenje i razvoj Splitsko-dalmatinske županije.
"Ova i iduća sjednica važne su za sve nas, jer dokumenti o kojima će se raspravljati i odlučivati su oni kojima se određuje razvoj naše županije, koji utječu na sve gradove i općine, sve stanovnike Splitsko-dalmatinske županije, poput Proračuna, Razvoja otoka, dokumenata iz područja upravljanja pomorskim dobrom, Masterplana prometa i drugih. Većina tih važnih dokumenata bila je donedavno i na javnom savjetovanju, no nažalost, malo se ljudi/subjekata uključuje u iste. U svakom slučaju, pred nama je puno rasprave o tisuće i stotine stranica, koje treba proučiti i procijeniti", govori nam u početku Dragnić.
S dnevnog reda ove sjednice istaknula je Proračun s pripadajućim programima, Teritorijalnu strategiju razvoja otoka SDŽ i Odluku o ustroju radnih tijela Županije, spomenuvši i polugodišnje izvješće župana Blaženka Bobana, plan Županijske uprave za ceste, točke o Lučkoj upravi, suglasnosti na statute dijela zdravstvenih ustanova i postupke nabave za prehranu u osnovnim školama…
"Svakoj točki pristupamo odgovorno, i obradimo je u okvirima mogućeg, s obzirom na raspoloživo vrijeme od dostave materijala, koje je za sada najčešće tri do četiri radna dana i vikend", kazuje vijećnica te nastavlja: "Posebno bih izdvojila točku Prijedloga zaključka o davanju preporuke Vladi RH za podizanje mirovina na razinu od 60 posto prosječne plaće. Ne što je naša", našalila se Dragnić, aludirajući na to da su predlagatelji istog upravo ona i Matejas Jozipović iz NLM-a.
Osvrćući se na Proračun koji za 2024. iznosi 336 milijuna eura, naglasila je kako od toga 93 milijuna pripada Županiji, a 243 milijuna proračunskim korisnicima (osnovnim i srednjim školama, zdravstvenim ustanovama i drugim korisnicima), odnosno kako je namjena velikog dijela sredstava zadana (decentraliziranih sredstava državnog proračuna, sredstava EU i sl.).
"Vidimo da je veličina Proračuna za 2024. negdje na razini onoga iz 2022. godine. Pitanje je kakav će biti u odnosu na ovu godinu, s obzirom na to da će konačni Rebalans za 2023. biti na sljedećoj sjednici. No, treba također imati na umu da će se Proračun sigurno mijenjati tijekom godine, posebice ugovaranjem određenih projekata i sredstava, koji se sada iako u planu/ pripremi ne mogu prikazati u Proračunu. Inače, veliki projekti značajno utječu na dinamiku i strukturu, (ne)uravnoteženost Proračuna", pojasnila je Daša Dragnić za Dalmaciju Danas te je dodala: "Neke konkretne primjedbe iznijet ćemo u raspravi, a sada ću još samo dodati da smo prošli tjedan dostavili svoje amandmane koje ćemo predstaviti na konferenciji za medije prije sjednice, i naravno na samoj sjednici. Nadamo se da će izvršna vlast prepoznati dobrobit istih i da će ih prihvatiti", istaknula je.
Glas u borbi za otoke
Nerijetko je, izvan političke arene, Dragnić bila glas u borbi za otoke, bolje uvjete života i razvoja. Stoga je i pomalo emotivno progovorila i o Teritorijalnoj strategiji razvoja otoka SDŽ-a, kao dopuni Plana razvoja županije do 2027.
"Moglo bi se reći da je ovo neka vrsta formalnog objedinjavanja teritorija županije, s obzirom na to da su na određeni način otoci bili izdvajani Zakonom o otocima. Također bi se moglo i trebalo reći da usprkos izazovima življenja otoka, ili možda baš zbog toga, isti mogu biti primjer povezivanja i inicijativa po pitanju aktualnih i prioritetnih tranzicija. Što se samog dokumenta tiče najvažnija će biti uspješnost u njegovoj razradi, prilagođavanju i realizaciji", navodi županijska vijećnica, ali i ističe: "S obzirom na to da smo dvije godine amandmanom predlagali 'Studiju reorganizacije javne uprave i administracije, sistematizacije radnih mjesta, procesa/procedura i sustava kontrole kvalitete' na prvu bi se moglo pomisliti da smo zadovoljni prijedlogom izmjena i dopuna Odluke o ustroju i djelokrugu radnih tijela Županije. Istina, nekim izmjenama da, ali ne na ovaj način, parcijalno, neujednačenim pristupom, što nužno otvara pitanje povoda", kratko je prokomentirala Dragnić i ovu točku.
"Trećini naših građana u mirovini prijeti siromaštvo"
Na kraju se osvrnula i na Prijedlog zaključka o davanju preporuke Vladi RH za podizanje mirovine na razinu od 60 posto (neto) plaće.
"Pitanje mirovina nije u nadležnosti Županije, no, s obzirom na ozbiljnost istog, smatrali smo da smo dužni poduzeti ono što jest u našoj moći, a to je poslati Vladi službenu poruku predstavničkog tijela druge po veličini županije, o nužnosti kvalitetnog rješavanja ovog pitanja. Naime, iako Vlada i premijer vole isticati povećanja mirovina, ona su posljedica usklađivanja s rastom plaća i cijena u proteklom polugodišnjem razdoblju, dakle, naknadno, zbog čega mirovine nastavljaju kaskati za plaćama i troškovima života. Naravno da je tekuće usklađivanje potrebno, no, pravo rješenje se može postići jedino ispravljanjem temeljne nepravde, a to je odnos mirovina i plaća. Naime, prosječna mirovina iznosi, ovisno o razdoblju, 36-39 posto prosječne plaće, po čemu je Hrvatska među najlošijim zemljama Europske unije, s Bugarskom i Litvom, i zbog čega se procjenjuje da trećini naših građana u mirovini ozbiljno prijeti siromaštvo", rekla je. 33. Prijedlog zaključka o davanju preporuke Vladi RH za podizanje prosječne mirovine na razinu od 60 posto udjela u prosječnoj plaći
"Nije bitna ni stranačka, ni ideološka, niti bilo kakva podjela"
Zbog toga su vijećnici NLM-a u Prijedlogu preporuke istaknuli potrebu povećanja mirovina na 60 posto plaće, što je, kažu, u skladu s predizbornim obećanja ove Vlade.
"Nadamo se da ćemo svi skupa poslati jasnu i glasnu poruku Vladi RH, s ciljem omogućavanja dostojanstvenog života našim sugrađanima u mirovini. I vjerujem da kod takvih pitanja nije bitna ni stranačka, ni ideološka, niti bilo kakva podjela, stoga se nadam da će naš prijedlog biti jednoglasno potvrđen", optimistično zaključuje Daša Dragnić.
S obzirom na najave, ne preostaje nam ništa drugo već s pažnjom popratiti događanja na 24. sjednici Splitsko-dalmatinske županije i o svemu izvijestiti javnost.
