Teško da je jedna profesija i jedna znanost imala tako sjajan, dug i tako tajnovit i trnovit put poput medicinske. Valjda je tako trebalo biti?
One koji nam nude nadu kako bi nam otklonili ili ublažili bol, stvarnu il’ nestvarnu, uvijek ćemo percipirati kao čudotvorce. Bez obzira što se u današnjem svijetu telemedicine i kojekakvih umijeća i postignuća koje nam daje suvremena medicina – sve manje te djelatnike sagledavamo u tom i takvom svjetlu. Oni nisu čudotvorci, oni su djelatnici s posebnom misijom. To smo se mogli malo bolje uvjeriti proteklih dugih mjeseci obojenih ružnom bojom covida, pošasti koja nas je zatekla, dotaknula na razne načine. I taj zadatak povjerili smo ljudima u bolnicama.
Splitski KBC, koliko znamo o toj ustanovi, ljudima koji tamo rade? O brojkama, mogućnostima…
Oko 3.200 djelatnika
KBC Split je javna ustanova koja obavlja specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, bolničku djelatnost, znanstveno-istraživačku djelatnost iz područja medicinskih znanosti te organizira i pruža usluge za izvođenje nastave na Medicinskom fakultetu te višim i srednjim školama zdravstvenog usmjerenja.
Jeste li znali da je KBC Split najveći bolnički centar u Dalmaciji koji zapošljava približno 3200 djelatnika? Središnja je zdravstvena ustanova županije Splitsko-dalmatinske i cijelog južnog područja Hrvatske, a nalazi se na trima lokacijama u Splitu: Firulama, Križinama te centru Grada. U ovoj ustanovi, kao regionalnoj bolnici, gravitira oko 1 000 000 državljana Republike Hrvatske te oko 500 000 stanovnika južnog dijela susjedne Bosne i Hercegovine, kao i 500 000 turista tijekom turističke sezone. Centar ima 1500 akutnih i 30 kroničnih ugovorenih postelja te 24 operacijske dvorane. U sklopu bolnice djeluje 13 klinika, 5 kliničkih zavoda, te 8 odjela, uz Jedinicu za znanstveni rad. Za obavljanje ostalih poslova ustrojeno je ravnateljstvo i šest službi. U Kliničkom bolničkom centru Split godišnje se hospitalizira preko 50 000 pacijenata koji ostvaruju više od 450 000 dana bolničkog liječenja, dok se u polikliničko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti godišnje prima preko 600 000 pacijenata kojima se pruža više od 2.500 000 usluga.
Jednom prigodom mi je rekao Arsen Dedić, kad smo pričali o njegovim djelima; Pa evo sad i brojke mogu nešto govoriti o meni! A ja, koji cijelog života mrzim brojke, nikad nisam bio fasciniran njima kao kad sam došao do ovih podataka. I sad ću ih odmah pretvoriti u ljude – u one čarobnjake s početka ovog teksta; od bolničara, tehničara, medicinskih sestara, vozača, spremačica do likara – sa svih mogućih odjela…
Pa i onog s ružnim nazivom Respiratorno intenzivistički centar, koji je proteklih mjeseci djelovao tako sjajno, naporno. Rudarski posao za primjer. Taj odjel nam je podario Splitski cvit u liku i djelu Mihaele Pfeifer, glavne medicinske sestre tog centra, koja je to priznanje odmah podijelila sa svojim timom i sa svima onima koji se zovu KBC Split i sa svima onima na svijetu koji obavljaju misiju zdravstvenog djelatnika.
Onda, isti dan pročitam da će ravnatelj KBC Split, prof.dr,sc. Julije Meštrović dobiti Nagradu grada Splita. O njemu ne treba ništa govoriti, o njemu su se izjasnili brojni čitatelji Dalmacije Danas u stilu; čovik, stručnjak, ljudina! Ja se u potpunosti slažem da je takav, ali nek' se zna i druga strana tog meštra od Meštrovića! U posjedu sam tonskog zapisa gdje je javno rekao, cit. „Želio sam igrati nogomet, ali nije mi baš išlo!“
Jedan cvit kao povod razmišljanju, tako sam naslovio ovaj tekst kako bismo svi zajedno, od prvog do zadnjeg, trebali malo drugačije razmišljati kad je u pitanju KBC Split, njihovi djelatnici, njihov mar – na gotovo svim odjelima.
Pošto je vlasnik bolnice Republika Hrvatska, bilo bi dobro da se čuje javna pohvala s vrha, premda su dostatna i ova dva priznanja.