Kako je pokazalo istraživanje provedeno među djelatnicima Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", oni koji su preboljeli Covid-19 su nakon prve doze cijepljenja imali jako visoku razinu antitijela, koja nakon druge primljene doze gotovo da više nije rasla. Zaključak je da vjerojatno drugu dozu onda neće niti trebati, rekla je u ponedjeljak šefica Klinike dr. Alemka Markotić, piše 24 sata.
Imunolog prof.dr. Zlatko Trobonjača kaže da se nakon preboljenja samo jednom dozom može postići imunitet poput onog s dvije doze cjepiva, no vjerojatno ćemo onda, da bismo dokazali preboljenje, morati imati ili potvrdu o pozitivnom PCR testu, ili pozitivan serološki test. Imunitet nakon preboljenja traje u prosjeku dulje od šest mjeseci, ističe stručnjak. Oko deset posto ljudi ga počne gubiti već nakon tri mjeseca, i više ga nema uopće nakon šest do devet mjeseci. Ostatak ljudi će imunitet nakon preboljenja možda imati i godinu do dvije, jedan mali dio i puno dulje.
- Trećeg nema, osim dokaza PCR-om ili serološkim testom, zato su na testiranje PCR-om trebali i oni koji su imali simptome, ali se nisu išli testirati, jer je pozitivan na Covid već bio neki drugi član kućanstva i slično. Takvima će onda trebati serološki test. Daleko više me brine, međutim, tendencija da se zbog nestašice cjepiva općenito ide na odgodu druge doze, odnosno samo na jednu dozu cjepiva, ističe imunolog. To je itekako dvosjekli mač, napominje, jer ćemo sebe donekle zaštititi, da, to stoji, ali nećemo usporiti niti, pogotovo, zaustaviti pandemiju. Dapače, možda si samo napravimo medvjeđu uslugu.
U početku cijepljenja svi su u Hrvatskoj dobivali potvrde na kojima je, osim naziva cjepiva, stajao i datum za drugu dozu, no toga sad više nema. Potvrdilo nam je to nekoliko starijih građana, koji su dobili AstraZenecino cjepivo, i koji očekuju da će ih na vrijeme za drugu dozu zvati njihovi liječnici.
- Možda nam druga doza neće niti trebati, kako se priča..., kazala nam je jedna gospođa (82) iz Zagreba, koja je prvu dozu primila prije tjedan dana.
- Evolucijski napredne virusne varijante, koje izbjegavaju imunost i brže se šire, nastaju u ljudi koji imaju određenu razinu imunosti, ali nedovoljnu da se virus relativno brzo, i u potpunosti eliminira. Takva 'poluimunost' svojim selekcijskim tlakom eliminira dio virusa, ali i selektira one mutante koje joj mogu izbjeći i preživjeti pa se kao virusne varijante prošire u populaciji, stvarajući virusni soj.
Prema tome, ukoliko se masovno, ne samo kod nas, nego i u svijetu, počne primjenjivati jednodozni režim cijepljenja onim cjepivima kojima su, temeljem kliničkih ispitivanja predviđene dvije doze, imat ćemo stvaranje puno većeg broja virusnih mutanata - jasan je prof.dr. Trobonjača oko pitanja da li ubuduće cijepiti barem jednom dozom, a drugom tek nakon više mjeseci, piše 24 sata.
U jednodoznom režimu cijepljenja, nastavlja, dodatni je problem širenje mutanti koje izbjegavaju imunosti, poput „južnoafričkog“, „njujorškog“ ili „češkog“ soja. U infekciji sa ovim varijantama možemo, kaže, očekivati veći postotak oboljelih, više asimptomatskih slučajeva infekcije i nešto veću pojavu težih oblika bolesti, iako će one najteže, s potrebom hospitalizacije i intenzivnog liječenja, biti rijetke.
- Prema tome, na razini osobne zaštite jednodozni režim cijepljenja je prihvatljiv, jer bilo koja imunost je bolja od nikakve, no na razini zaštite drugih i dinamike gašenja epidemije nećemo imati iste rezultate kakve bi imali sa dvodoznim režimom, ističe profesor. Ako ne bude dovoljno doza za sve, i budemo prisiljeni drugu dozu odgađati - AstraZenecu na tri, tri i pol mjeseca, a Pfizer i Modernu na dva, to baš i nije dobar izbor, kaže. Vodit će u smanjenje epidemije, ali i do niza drugih problema - puno više asimptomatskih slučajeva, više će se zaraze prenositi, jer će ljudi manje i paziti.
Odgodi li se AstraZeneca na tri, tri i pol mjeseca za drugu dozu, ili Pfizer i Moderna na dva mjeseca, kaže imunolog, to nije toliko veliki razmak pa se ipak možemo nadati da neće biti puno onih koji će u tom razdoblju biti izloženi virusu, zaključuje, piše 24 sata.
Cijepljenje jednom dozom cjepiva, pa nakon dužeg vremena (tri mjeseca) s drugom dozom, primjerice cjepivom AstraZeneca, ima određenih prednosti i nedostataka, pojašnjava imunolog.
- Naš imunosni sustav na S-antigen SARS-CoV-2 virusa iz cjepiva u primarnom kontaktu, pored niza nespecifičnih mehanizama, reagira klonovima limfocita B i limfocita T. Klonovi limfocita B stvaraju panel protutijela koji se lijepe po različitim dijelovima S-antigena, a klonovi limfocita T stvaraju izvršne stanice-ubice, kadre pronaći virusom inficiranu stanicu i ubiti je. I limfociti T i B nakon eliminacije antigena stvaraju mnoštvo tzv. memorijskih stanica koje u ponovnom, sekundarnom kontaktu s istovrsnim S-antigenom, podrijetlom iz cjepiva ili živog virusa, reagiraju puno brže, žešće i učinkovitije, stvarajući znatno veće koncentracije protutijela i veće brojeve ubilačkih limfocita T, pojašnjenje je. Što to konkretno znači u cijepljenju?
- Ako se cijepimo jednom dozom, stvorit ćemo ograničene koncentracije protutijela i limfocita T, koje će veći dio populacije štititi od
simptomatske bolesti, vjerojatno i preko 70-80%, a od ostatka koji simptomatski oboli najveći dio neće oboljeti od teških oblika bolesti i neće umrijeti od Covid-19. Međutim, najveći problem ovog režima cijepljenja je u činjenici da će unutar ovih 70-80% koji neće simptomatski oboljeti, biti relativno veliki broj onih koji će se asimptomatski inficirati i moći prenositi virus ako se njemu izlože.
Prema tome, na ovaj način, dakle cijepljenjem jednom dozom, sigurno možemo potirati epidemiju, no ne i onom dinamikom kako bi to mogli sa dvije doze sa razmakom od 3-4 tjedna. Razlog je jasan, a to je da druga doza, kao sekundarni memorijski odgovor, proizvodi daleko veće koncentracije protutijela protiv S-antigena, pa je i broj onih koji neće simptomatski oboljeti i onih koji se nakon izlaganja virusu neće niti asimptomatski inficirati daleko veći, zaključuje prof.dr. Trobonjača, piše 24 sata.
Izrael, koji je barem jednom dozom cijepio najviše stanovnika na svijetu, čak pet milijuna od oko devet ukupno, cijepi isključivo u dvije doze, i sa preporučenim razmakom od 21 dana, koliko propisuju Pfizer i Moderna, čija su cjepiva kupili. Njihovo je istraživanje pokazalo vrlo visoku učinkovitost, od 94 posto, u takvome režimu, među cijepljenima. Strogo se drže cijepljenja u dvije doze.
Osim toga, općenito je puno i onih koji nisu imali nikakve simptome, ili su simptomi bili blagi pa ne može biti niti poznato jesu li imali Covid. Imunologa prof.dr. Zlatka Trobonjaču zato pitamo da li bi onda bili potrebni serološki testovi, da se iz krvi vidi ima li netko antitijela, i koliko.
- Što se tiče trajanja imuniteta, on vjerojatno u većine ljudi traje duže od 6 mjeseci. Dio od oko deset posto relativno brzo gubi imunost posredovanu protutijelima, što možemo očekivati i nakon 1-2 godine kod ostalih koji su preboljeli Covid-19. Ipak, T-limfocitna imunost koja nas štiti, možda ne od obolijevanja ili od asimptomatske infekcije, ali svakako od težih oblika bolesti, će u najvećeg broja ljudi trajati desetcima godina. Drugim riječima, ako smo preboljeli bolest, može se dogoditi da se ponovo inficiramo i obolimo, ali će ta bolest pa čak i u slučaju infekcije novim virusnim sojevima biti u najvećeg broja ljudi bez težih posljedica. Po ovome možemo vidjeti da serološko testiranje ne znači puno, niti njime možemo znati kakav ishod možemo imati nakon reinfekcije. Zato serološki test koristimo samo kao dokaz da je netko prebolio Covid-19, po čemu možemo znati da ima memorijski
imunosni odgovor, te da mu je potrebna samo jedna doza cjepiva da stvori visoku razinu antivirusnih imunosnih mehanizama, zaključuje prof.dr. Trobonjača, piše 24 sata.
