Japanski pivac ubrzano se širi Europom. Izrazito je proždrljiva, a posebno preferiraju ranozrele sorte jabuka, bresaka, nektarina, šljiva, malina i dunja, kažu stručnjaci iz HAPIH-a
Radi se o invazivnom kornjašu Popilia japonica, koja je dobila i domaće ime - japanski pivac.
Ubrzano se širi Europom, a krajem 2025. uginula jedinka pronađena je u lovci postavljenoj u zagrebačkom parku Maksimir. Zato stručnjaci tijekom 2026. provode pojačani nadzor na širem području grada i okolice parka.
Riječ je o štetniku koji je u širenju prvo početkom 20. stoljeća stigao u Sjevernu Ameriku, gdje se zbog nedostatka prirodnih neprijatelja i izrazite prilagodljivosti značajno proširio te postao mnogo štetniji nego u domovini. Nazivaju ga i 'kukcem autostoperom' jer se u nova područja najčešće transportom robe, ali i putovanjima ljudi. Tako je u Sjevernoj Americi otkriven na jugu New Jerseyja 1916. U Kanadu je uselio preko turista i auta koji je stigao u Yarmouth. U Novu Škotsku stigao je trajektom iz Mainea 1939, piše Bogdan Blotnej za 24sata.
U Europi je prvi put 'pivac' nađen 2014. u Italiji, a danas je prisutan i u Švicarskoj, Njemačkoj, Francuskoj te Sloveniji, gdje je zabilježen 2024. Odrasli japanski pivac mali je kornjaš dug između osam i jedanaest milimetara, prepoznatljiv po sjajno metalik zelenom tijelu i bakrenastim pokriljima. Uz bočne strane zatka ima šest lako uočljivih bijelih čuperaka, što je jedno od njegovih glavnih obilježja. Izjedeno lišće nakon njih izgleda kao 'zelena čipka'.
"Problem predstavlja njegova izrazita proždrljivost i širok spektar biljaka kojima se hrani. Odrasli kukci napadaju listove, cvjetove i plodove brojnih vrsta drveća, grmlja, poljoprivrednih kultura i samoniklog bilja. Na lišću ostavljaju nepravilne rupe, a kod jačih napada uništavaju gotovo cijelu lisnu plohu, ostavljajući samo središnje žile. Posebno preferiraju ranozrele sorte jabuka, bresaka, nektarina, šljiva, malina i dunja", kažu dr. Maja Pintar i dr. Mladen Šimala iz HAPIH-a za 24sata uz dodatak da mu se na meniju više od 300 različitih biljaka.
Biolog Toni Koren rekao je za 24sata kako širenju ovog kornjaša pomaže što kod nas nema prirodnih neprijatelja.
"Njih će pojesti naše ptice i pauci, no to nije dovoljno. Glavni problem je što s njima nisu došli i njihovi parazitoidi koji će im ograničiti populaciju. Zato invazivne vrste toliko buknu - kaže biolog i istraživač Toni Koren.
S obzirom na to da dugo hara Italijom, Koren pretpostavlja da bi prva na udaru, preko Slovenije, mogla biti naša Istra, a potom i ostali dijelovi RH. Sreća je, kaže, što su Alpe i sušniji krški krajolik dobra barijera pa se to ne odvija lako.
Osim poljoprivrede, posebno na meti su golf tereni. Ličinke žive u tlu i hrane se korijenjem trava, zbog čega dolazi do žućenja i propadanja travnjaka. Podložniji su suši i eroziji, a sanacija košta milijune eura. Dodatnu štetu rade ptice i druge životinje koje raskapaju terene tražeći ličinke.
"Golf tereni, ali i parkovi posebno su na meti pogotovo ljeti jer se navodnjavaju. Zato toliko treba paziti na Maksimir - kaže Koren.
