Ukrajinski saveznici požurili su u hitnu diplomatsku ofenzivu nakon što je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa predstavila nacrt mirovnog plana koji mnoge europske vlade smatraju jednostranim i opasnim po sigurnost Kijeva.
Prema izvještajima iz Londona, zapadne su vlade ostale “šokirane i razočarane” 28-točkastim prijedlogom koji bi Ukrajinu natjerao na ozbiljne ustupke Rusiji, uključujući predaju velikih dijelova okupiranog teritorija te trajno ograničenje vojne snage zemlje.
Zbog toga će već u nedjelju visoki dužnosnici SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Francuske i Europske unije započeti razgovore s ukrajinskom stranom u Švicarskoj, potvrđeno je iz vrha EU-a. Ovo predstavlja važan pomak, jer su europski partneri u ranijim fazama procesa bili isključeni iz izravnih pregovora Washingtona i Kijeva.
Hitni sastanci na G20 u Johannesburgu
Na marginama summita G20, više od desetak svjetskih lidera — među njima francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, britanski premijer Keir Starmer, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i kanadski premijer Mark Carney — održalo je izvanredan sastanak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem.
U zajedničkoj izjavi poručili su da je američki nacrt “osnova koja zahtijeva dodatni rad”, naglašavajući kako “granice ne smiju biti mijenjane silom” te da bi ograničenje ukrajinskih oružanih snaga ostavilo zemlju ranjivom na buduće napade Rusije.
Trump se povlači korak unatrag — ali rok ostaje
Trump je u subotu prividno ublažio ton, poručivši da prijedlog nije njegova “konačna ponuda”. Unatoč tome, Bijela kuća i dalje pritišće Kijev da pristane na dogovor do američkog Dana zahvalnosti idućeg četvrtka.
Prema diplomatskim izvorima, ako Ukrajina odbije prihvatiti nacrt, Trump bi mogao obustaviti ključne obavještajne i vojne potpore. Time bi se Ukrajina našla gotovo potpuno ovisna o europskoj pomoći — a EU već muku muči s osiguravanjem dugoročne financijske i vojne podrške.
Najspornije točke američkog plana
Prema dokumentu koji kruži među europskim diplomatima, američki nacrt uključuje predaju Donbasa Rusiji, trajnu zabranu pristupanja Ukrajine NATO-u, ograničenje ukrajinske vojske na 600.000 vojnika, odmrzavanje ruskih financijskih sredstava u Europi, otvaranje mogućnosti za rusko-američke ekonomske projekte nakon rata.
Plan je naišao na potporu ruskog predsjednika Vladimira Putina, ali i mađarskog premijera Viktora Orbána, što je dodatno razljutilo Bruxelles.
Kijev u jednom od najtežih trenutaka
Zelenski je priznao da Ukrajina prolazi kroz “jedan od najtežih trenutaka u svojoj povijesti”, dodatno oslabljen unutarnjim korupcijskim skandalima. Američki dužnosnici smatraju da to čini Kijev ranjivijim i spremnijim na prihvaćanje nepovoljnih uvjeta — što mnogi europski lideri vide kao opasnu pogrešnu procjenu.
EU inzistira da nema pregovora “o Ukrajini bez Ukrajine” te da se ne mogu donositi odluke koje bi dugoročno utjecale na europsku sigurnost bez suglasnosti članica Unije.
Pregovori u Ženevi bit će ključni za određivanje daljnjeg smjera: ili će saveznici uspjeti ublažiti Trumpov prijedlog i usuglasiti uravnoteženiji okvir za pregovore, ili će Washington nastaviti pritiskati Kijev samostalno, riskirajući duboke pukotine u zapadnom savezništvu.
Europski diplomati upozoravaju da je plan u sadašnjem obliku “neprihvatljiv” i “neodrživ”, poručujući da ne žele dati legitimitet nacrtu koji bi, kako kažu, “Putinu dao gotovo sve što želi”.
Razgovori u narednih nekoliko dana mogli bi odrediti ne samo tijek rata, već i buduću sigurnosnu arhitekturu Europe.
