Sinoć, 15-og kolovoza u Zavalatici u vinariji Krajančić, u srcu otoka Korčule, u čarskoj uvali, otvorena je izložba Marije Krajančić. Izložbu je organizirao vrsni korčulanski vinar Luka Krajančić uz pomoć cijele obitelji, a otvorila profesorica Rada Dragojević Ćosović.
Tri sestre i more, kao vodilja, kao pogled u čarobnom korčulanskom ozračju. Kao putokaz, ne samo umjetnički!
-S likovnim opusom Marije Krajančić srela sam se posljednji put prije sedamnaest godina kada je ova akademska slikarica s Korčule u galeriji Centra za kulturu u Veloj Luci imala svoju prvu samostalnu izložbu. Tada se otočnoj publici predstavila serijom radova tehnikom akrila u čijem je fokusu bilo žensko tijelo, a izložbom je dominirao trodijelni vitraj koji je nastao u okviru autoričinog diplomskog rada na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Bila je to ambiciozna izložba na kojoj je bilo evidentno Marijino upravo stečeno formalno likovno obrazovanje, neosporan talent i mladenačka svježina i po svemu se dalo naslutiti da bi mlada slikarica mogla postati prepoznatljivo ime na domaćoj likovnoj sceni, a otok Korčula bogatiji za autoricu koja suvremenim likovnim govorom progovara o klasičnim temama - rekla je prof. Rada Dragojević Ćosović, kustosica u Centru za kulturu u Vela Luci.
Spomenuli ste period upoznavanja prije 17 godina. Što se promijenilo kod umjetnice, boje, motivi, krajobrazi?
- Ništa i sve. Najnovija likovna ostvarenja Marije Krajančić susrećem u srcu našeg otoka, u Zavalatici, u obiteljskoj kući i vinariji Krajančić s čijeg balkona puca jedinstven pogled na otok Lastovo, a nebesko plavetnilo se prožimlje s plavetnilom mora. Kadar je to kojem ne treba ništa ni dodati ni oduzeti, kadar od kojeg zastaje dah, pa ne čudi što je Marija u vrijeme lockdowna slikala upravo treperavu površinu mora, srebrnkaste i zlatne odsjaje na valovima koji donose užitak i smirenje, reminiscencije na sigurnost doma u vrijeme kada je sve postalo upitno, nesigurno i frenetično.
Pažljivo promatrajući Marijine maritimne motive možemo čuti zvuk mora i zaroniti u veliko plavetnilo, zaboraviti na trenutak sve što nas okružuje, pa ove slike imaju gotovo terapeutski učinak. Autorica se, slikajući ova djela u urbanom okruženju, približila zavičaju koji joj je postao važniji nego ikad. One su Marijin povratak otoku, slikarski zagrljaj s domom, obitelji, čežnja za zvukovima i bojama ljeta, iskorak iz urbane vreve i stanja nesigurnosti u stanje mira, topline i ljetne fjake.
Osim slika u čijem je fokusu more, pojavljuje se i motiv Žitne, mirne, pitoreskne i idilične uvale u kojoj je Marijina obiteljska kuća koja s krajolikom čini neraskidivu cjelinu. U tehnici kolaža slikarica je konstruirala ovaj motiv i pružila intiman pogled na bajkovitu uvalu kristalno čistog mora i okruženu bujnom mediteranskom vegetacijom. Marijine slike s motivom Žitne naša su Plava laguna, komadić izgubljenog raja otrgnutog od gužve, podsjetnik na intimu lipnja i bujnost rujna kada smo na otoku suočeni sami sa sobom i osvještavamo ljepotu kojoj stojimo na dlanu.
Slikarica je prikazala i predstavila se s nekim dugim motivima u kojima more nije u fokusu?
- Osim pejzažnih motiva, autorica je naslikala nekoliko radova na kojima su ženski likovi naglašenih portretnih karakteristika. Radi se o portretima sestara Kristine i Andriane te o autoportretu. Polazište za ove kompozicije intenzivnih boja i ljetne ikonografije su sveprisutni selflji koji preplavljuju društvene mreže, a Marija ih transponira u slikarski medij i ovjekovječuje na platnu. Tako tri suvremene Gracije s korčulanskim pejzažima ispunjavaju slikarski prostor Marije Krajančić kojeg determinira figuralnost i intimizam, a Mariju vraća na likovnu scenu otoka Korčule s kojeg slikarica potječe i kojem neosporno pripada.
