Na zagrebačkom Županijskom sudu u 10 sati objavljena je nova nepravomoćna presuda bivšem premijeru Ivi Sanaderu te čelniku mađarskog MOL-a Zsoltu Hernadiju zbog primanja, odnosno davanja mita u aferi Ina-MOL.
Obojica su prema odluci Suda proglašeni krivim. Sanader je osuđen za primanje mita na šest godina, a Hernadi za davanje mita na dvije godine. Također, Sanaderu se oduzima nezakonita korist od 5 milijuna eura, a formalno mu je određen i istražni zatvor. Uz to, Ježićeva firma mora taj novac vratiti Republici Hrvatskoj u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.
Bivši premijer je optužen za primanje 10 milijuna eura mita kako bi Mađarima prepustio upravljačka prava u Ini, ali i da je s Hernadijem dogovorio izdvajanje nerentabilnog dijela plinskog poslovanja iz Ine.
Kronologija procesa protiv Sanadera
U ovom slučaju Sanader je prvi puta osuđen još 2012. godine. Vijeće Županijskog suda u Zagrebu na čelu sa sucem Ivanom Turudićem tada ga je u aferi Ina-MOL, te aferi Hypo kaznilo s 10 godina zatvora. Nakon, Sanaderove žalbe, Vrhovni sud potvrdio je osuđujuću presudu, no umanjio je bivšem premijeru kaznu na osam i pol godina zatvora, piše Telegram.
Uslijedila je, u srpnju 2015., poznata odluka Ustavnog suda RH koji je zaključio da su Sanaderu tijekom procesa prekršena osnovna prava, odnosno da nije imao pravedno suđenje. Ustavni suci zamjerili su što se u presudi bivšem premijeru spominjala šteta za Hrvatsku koja je nastala zbog afere Ina-MOL odnosno Sanaderovog primanja mita od Hernadija. Tražili su da se samo utvrdi je li mito primljeno ili ne.
Mađarska odbila izručiti Zsolta Hernadija RH
Zbog toga je cijeli postupak morao krenuti iznova. Afera Hypo je razdvojena u zasebni proces u kojem je Sanader u međuvremenu nepravomoćno osuđen na dvije i pol godine zatvora. Slučaju Ina-MOL dodan je pak dio optužbi protiv Hernadija, protiv kojeg je sada postupak proveden u odsutnosti.
Njega, naime, mađarske vlasti nisu željele izručiti Hrvatskoj, uz obrazloženje da je postupak zbog optužbi za korupciju prilikom kupovine dionica Ine proveden i u Mađarskoj, te da nikakva krivnja predsjedniku uprave MOL-a nije dokazana, piše Telegram.
Kako je plaćeno mito za prodaju Ine MOL-u?
Istim spornim ugovorom iz 2009. Republika Hrvatska obvezala se preuzeti Inino plinsko poslovanje, na čemu je inzistirala mađarska strana. Taj dio poslovanja, naime, nije po mišljenju predstavnika MOL-a bio dovoljno rentabilan, pa su ga se evidentno željeli riješiti u nastavku upravljanja Inom.
Među ključnim dokazima bio je iskaz Roberta Ježića koji je opisao kako je na račun svoje tvrtke primio novac, pet milijuna eura, za Sanadera i kako su ta sredstva trebala neko vrijeme biti kod njega prije isplate bivšem premijeru. Drugi dio iznosa odbio je primiti jer je, kako je posvjedočio, shvatio da bi se moglo raditi o nekim sredstvima vezanima za prodaju Ine MOL-u o čemu se tada mnogo govorilo.
Dogovor između Sanadera i Hernadija navodno je pao u zagrebačkom restoranu Marcellino, čiji je vlasnik Mario Čerhak, također tijekom suđenja detaljno opisao što se događalo tijekom susreta bivšeg hrvatskog premijera i šefa mađarske kompanije. Uvjeravao je sud da je onu famoznu snimku na kojoj je zabilježen baš taj sastanak sasvim slučajno sačuvao među zapisima nadzornih kamera svog restorana, a zatim ih je predao ondašnjem glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću.
