Promocija Plus je za RTL provela istraživanje u vezi s najavom izmjena Zakona o kaznenom postupku i kaznenog zakona. Istraživanje je provedeno od 1. do 3. ožujka na uzorku od 1300 ispitanika uz standardnu grešku plus minus 2,7 posto i razinu pouzdanosti 95 posto.
Podsjetimo, nakon što su u porukama Uskokovih optuženica osvanuli inicijali "AP", predsjednik vlade Andrej Plenković, kako sam kaže, zbog političke štete najavljuje izmjene Zakona o kaznenom postupku i kaznenog zakona. Evo kako taj potez ocjenjuju građani.
Kriminaliziranje odavanja informacija iz istrage, što je plan vladajućih, ispitanici većinom ne podržavaju. Većina, odnosno 51,4 posto ispitanika protiv je te ideje, dok je podržava 34,5 posto.
Ne zna ili ne želi odgovoriti njih 14,1 posto. Među predvodnicima onih, koji su za kažnjavanje, očekivano su birači HDZ-a (njih 55,6 posto to podržava), potom HNS-a (podrška njih 80,6 posto), Suverenista (64,5 posto) i Bandićeve stranke (59,1 posto).
I dok premijer ne krije da mu smeta politička šteta, koja proizlazi iz odavanja podataka iz istrage, upravo taj razlog i ispitanici vide kao glavni okidač za mijenjanje zakona. To misli 51,1 posto ispitanika. Istovremeno 13,1 posto ih misli da je razlog zaštita prava osoba obuhvaćenih istragama, pa čak i zaštita istražnog postupka, što misli 10,1 posto ispitanika.
Građani smatraju da bi najveće žrtve bili novinari
Da je glavni razlog za mijenjanje zakona neovisnost sudstva, smatra svega 4,9 posto ispitanika. Prema najavi premijera Plenkovića, curenje informacija iz pravosudnih istraga postat će kazneno djelo, a cilj je, kako je rečeno, da informacije iz istraga više ne izlaze u medije.
Premijer tvrdi da nije tako niti da guši medijske slobode, ali glavne žrtve ovakvog pravosudnog manevra su upravo novinari, i to smatra gotovo 37,5 posto ispitanika. Da će nastradati suci i sudski službenici, smatra 8,9 posto, a da je glavna žrtva sama javnost, smatra 8,4 posto sudionika istraživanja.
Slijede odvjetnici osumnjičenih ili optuženih (6,2 posto), a onda i državni odvjetnici (4,4 posto), policija je najniže na ljestvici mogućih žrtava izmjena zakona, i to misli 3,3 posto ispitanika. U raspravi o izmjenama zakona suprotstavljaju se dva interesa. S jedne strane, tajnost istrage (23,9 posto), a s druge interes javnosti i kontrola rada institucija (57,7 posto), prenosi RTL istraživanje.
