Predsjednički izbori 2019. bit će prvo veliko odmjeravanje snaga desne i lijeve političke opcije te ostalih opcija uoči parlamentarnih izbora. Hoće li Predsjednica nastaviti trend prethodnika Josipovića i doživjeti poraz ili reizborom, poput Mesića, osigurati 10 godina na Pantovčaku? Dnevnik Nove TV testirao je neke od političara među biračima - tu je predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović koja još nije javno iznijela svoju želju da ide po drugi izbor, no teško je vjerovati da bi odustala od toga.
Zoran Milanović nakon odlaska iz SDP-a poručio je: „Ne zanima me više izvršna vlast i stranka“, i nikada nije niti demantirao, a niti potvrdio da želi u predsjedničku utrku. Ivan Vilibor Sinčić, kao i na prošlim izborima, i sada je vjerojatni kandidat Živog Zida u predsjedničkoj utrci.
Božo Petrov nikada jasno nije rekao da ga to zanima, ali i ne zanima, no njegovi suradnici javno daju do znanja da je njegov osobni rejting među biračima takav da će on biti kandidat MOST-a.
TKO SU BIRAČI KOLINDE GRABAR-KITAROVIĆ?
Predsjednica ima veliku potporu među biračima s osnovnom školom (55%), zatim na selu (52%). Veću potporu ima kod birača na Sjeveru Hrvatske (56%) i, naravno, kod birača HDZ-a (84%).
TKO SU BIRAČI ZORANA MILANOVIĆA?
Zoran Milanović veću potporu mogao bi očekivati kod birača starijih od 60 godina (28%), zatim više i visoko obrazovanih (25%), potpora mu je visoko zastupljena u Zagrebu i okolici (29%) i kod birača koji su na zadnjim parlamentarnim izborima glasali za SDP ( 61%).
TKO SU BIRAČI IVANA VILOBORA SINČIĆA?
Svaki treći, točnije 34 % birača mlađih od 29 godina, glasao bi za Ivana Vilibora Sinčića kada bi bio predsjednički kandidat. Isto tako veliku potporu ima među biračima sa srednjim obrazovanjem (21%), a u Lici i Banovici dobio bi više glasova nego na nacionalnoj razini (22%). Naravno, osim među biračima svoje stranke, veliki broj glasova bi dobio među biračima koji nisu glasali na zadnjim izborima (35%).
TKO SU BIRAČI BOŽE PETROVA?
Božo Petrov je također visoko pozicioniran potporom među biračima mlađima od 29 godina (23%), tu su i birači višeg i visokog obrazovanja (19%), te birači iz Dalmacije koji bi mu dali potporu u većem broju nego na nacionalnoj razini (24%). I, očekivano, birači njegove stranke MOST-a (60%).
TKO BI BIO NAJBOLJI HDZ-OV KANDIDAT ZA PREDSJEDNIKA?
Predsjednica je mandat dobila s potporom HDZ-a, no kako kaže premijer Andrej Plenković, još se nije očitovala želi li i kako potporu te stranke. No, što kada bi HDZ dao potporu nekom drugome? Dnevnik Nove TV testirao je među biračima HDZ-a nju i Damira Krstičevića koji je već dvije godine najpopularniji ministar u Vladi, pa i među biračima HDZ-a.
U takvom srazu predsjednica bi dobila 62% potpore, a Damir Krstičević 15% potpore. Nitko među HDZ-ovim biračima dobiva 1%, a i 1% dali bi nekom drugom. Ne zna 15%, a odbija odgovoriti 6% ispitanika koji su birači HDZ-a.
A TKO BI BIO NAJBOLJI KANDIDAT SDP-A ZA PREDSJEDNIKA?
Od ispitanika su testirani dojučerašnji predsjednik SDP-a Zoran Milanović i Tonino Picula koji nikada nije skrivao takve predsjedničke ambicije. Osim toga, i Bernardićevi suradnici Piculu vide kao SDP-ova predsjedničkog kandidata.
Tonino Picula dobio bi 44% potpore, a Zoran Milanović 36%. Netko drugi 1%, a isti postotak među biračima SDP-a nitko. Ne zna 12% ispitanika, a odbija odgovoriti 6% ispitanika. Tonino Picula može privući i više birača koji nisu SDP-ovi. Tako bi, u srazu sa Zoranom Milanovićem, mogao računati i na potporu 56% HDZ-ovih birača, tu je i 55% birača MOST-a, 50% birača Živog zida, a na kraju tek dolazi i 32% birača koji su na zadnjim izborima glasali za SDP-a.
Zoran Milanović pak može računati na veliku većinu birača SDP-a na zadnjim izborima – njih 61%. No, zato među biračima ostalih stranaka ne stoji tako dobro kao Picula pa bi za njega glas dalo 42% birača Živog Zida, 29% birača MOST-a te 20% birača HDZ-a kada bi morali birati između Milanovića i Picule.
Istraživanje je provela agencija IPSOS na uzorku od 600 punoljetna građana Republike Hrvatske. Istraživanje je provedeno od 17. do 18. siječnja 2018. godine. Pogreška mjerenja je +/-4%.