Na zahtjev Udruge Glas poduzetnika političkim strankama da se formalno obvežu da će napraviti radikalne reforme u poreznoj politici, ukinuti parafiskalne namete, osigurati transparentnost javnih financija, smanjiti rashodovnu stanu proračuna konkretnim mjerama, reformirati pravosuđe i redefinirati ulogu Državnog inspektorata odgovorilo je 12 stranaka, ali ne i najveća HDZ, kao ni BM365, IDS i Reformisti, priopćeno je iz Udruge.

SDP je odgovorio u ime koalicije Restart dugim dopisom na jedanaest stranica u kojem nabrajaju sve svoje prijedloge, a od zahtjeva Udruge Glas poduzetnika podržavaju prvi i šesti zahtjev, (vezane uz poreznu reformu i redefiniciju uloge državnog inspektorata), dok ostale podržavaju djelomično u skladu sa njihovim programom. HNS je na sve zahtjeve odgovorio pozitivno, osim na onaj vezan uz ukidanje parafiskalnih nameta.

‘Očito je da nekim političkim strankama odgovara ‘status quo’. Njima iskonske reforme nisu cilj. Neke stranke su spremne na određene promjene ponukane uglavnom željom da pridobiju neodlučne glasače. No, najveće pitanje ostaje – možemo li uopće vjerovati političarima ili onima koji u politiku žele ući i kad nešto potpišu?

Svim strankama koje su potpisale pledge kao zalog dajemo pravo na korištenje termina Hrvatska 2.0, umjesto onih dosadašnjih ‘reforme’ ili ‘promjene’. Naravno, to se odnosi na stranke koje predizborno nisu i neće koalirati sa strankama koje pledge (zalog) nisu podržale.

Na ovaj način, smatramo, kako će svi članovi i simpatizeri UGP znati kome mogu dati glas. Također, ako na listama tih stranaka budu članovi UGP-a, koji su bili članovi udruge i prije ove objave, iza njih stojimo i podržat ćemo ih imenom i prezimenom.

Za kraj pitam se je li stranke koje već 30 godina vode glavnu riječ u hrvatskoj politici zaista ne žele Hrvatsku 2.0?’, rekao je predsjednik udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas.

Pozitivan odgovor u cijelosti smo dobili od sljedećih stranaka u tablici:

Podsjetimo, ovo je bilo naših šest zahtjeva:

1. Ciljana i jasna porezna reforma, koja uključuje minimalno:

– Obračun PDV-a po naplati za sve tvrtke, u okviru važeće EU regulative

– Postepeno smanjenje stope PDV-a na 20%, smanjenje poreznih stopa na dohodak (s 12 na 10%, s 24 na 20% i s 36 na 30%) te povećanje neoporezivog dijela dohotka na 5.000 kuna

– Ukidanje poreza na reinvestiranu dobit, koja se reinvestira natrag u tvrtku

– Trajno ukidanje akontacije poreza na dobit

– Trajno ukidanje minimalne direktorske osnovice za plaću

2. Ukidanje parafiskalnih nameta, uključujući obvezne članarine u komorama i zajednicama, te financiranje potrebnih javnih funkcija iz poreznih prihoda. Ukidanje plaćanja paušala na vodu i struju uz vraćanje na načelo plaćanje po potrošnji.

3. Uvođenje zakonske obveze potpune javne transparentnosti svih prihoda i rashoda svih tijela javne uprave i lokalne samouprave te javnih tvrtki

4. Reformski zahvati na rashodovnoj strani proračuna na sljedeće načine:

– Reorganizacija i smanjenje broja jedinica lokalne samouprave

– Potpuna digitalizacija i automatizacija svih državnih i lokalnih procesa i servisa za poduzetnike i građane. Zakonom regulirati da nijedno državno ili lokalno tijelo, građana ili poduzetnika ne smije tražiti dokument ili informaciju, koju bilo koje državno ili lokalno tijelo već ima. Svi servisi i tijela državne uprave i lokalne samouprave moraju imati povezane baze podataka te razmjenjivati informacije

– Smanjenje broja Ministarstava, smanjenje broja Uprava u Ministarstvima, smanjenje broja hijerarhijskih razina i rukovodećih mjesta u Ministarstvima, ukidanje nepotrebnih agencija i ureda, smanjivanje broja zaposlenih u nužnim agencijama i uredima

– Zapošljavanje svih službenika i radnika u državnoj upravi i svim javnim poduzećima temeljem javnog transparentnog natječaja (od čistačice do direktora i državnih tajnika), čime bi svako javno radno mjesto bilo dostupno svakom građaninu Republike Hrvatske po istim uvjetima sukladno Ustavu. Dokinuti praksu zapošljavanja stranački podobnih ljudi koji nemaju potrebna znanja i kvalifikacije, te sve tako zaposlene otpustiti.

– Uvođenje valorizacije rada i jasnih i transparentnih indikatora uspješnosti svih zaposlenika u javnom sektoru uključujući i , te adekvatno nagrađivanje ili penalizacija ovisno o učinku. Zaposlenici u javnom sektoru moraju biti učinkoviti te ispunjavati svoje zadaće, baš kao i zaposlenici u privatnom sektoru. Izjednačavanje zakonskih prava radnika u privatnom sektoru i državnih službenika.

– Privatizacija i deregulacija nestrateških kompanija u vlasništvu državne i lokalne uprave

– Outsourcing dijela poslova i usluga koji može biti realiziran od strane privatnog sektora

5. Povećanje efikasnosti, depolitizacija i neovisnost pravosuđa kroz preustroj izbora sudaca i digitalizaciju. Sudstvu i upravi u najkraćem roku treba osigurati materijalne uvjete za uspješan rad. Uvođenje javno dostupne valorizacije rada sudaca, te nastavno na to utvrđen sustav nagrađivanja kao i predviđenih negativnih posljedica ovisno o učinkovitosti u radu. Nužno je propisati krajnje rokove u kojima se stanje u svim javnim registrima, a posebno zemljišnim knjigama ima urediti, obzirom da njihova potpunost i usklađenost predstavlja osnovu pravne sigurnosti i preduvjet pokretanja znatnog dijela ekonomskih procesa i investicijskih ciklusa. Mjerljivi rezultat reforme pravosuđa je da bi u svim prvostupanjskim sudskim postupcima presude trebale biti donesene unutar jedne godine, a u drugostupanjskim postupcima unutar šest mjeseci.

6. Redefiniranje uloge Državnog inspektorata kao savjetodavnog i nadzornog tijela, a ne represivnog aparata države. Zakonski propisati da inspektor ne smije kazniti poslovni subjekt prilikom prvog utvrđenog propusta, već mora izdati opomenu, uputu i rok za otklanjanje propusta. Tek ukoliko propust po isteku roka i dalje ne bude otklonjen, inspektor smije izdati kaznu.



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime