Evakuacija putnika s kruzera Hondius, na kojem je izbila zaraza hantavirusom, provodi se pod pojačanim međunarodnim zdravstvenim nadzorom i uz koordinaciju više država. Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Alemka Markotić poručila je za HRT kako je situacija pod kontrolom te da nema značajnog rizika za širu populaciju.
"Ne vidim nikakav poseban rizik"
Alemka Markotić ističe da su sve službe uključene u zbrinjavanje putnika odgovarajuće zaštićene i organizirane te da za širu javnost nema opasnosti.
"Za okolno stanovništvo praktički nema nikakvog rizika. Poduzete su maksimalne mjere kako bi se zaštitili svi koji će sudjelovati u prihvatu bolesnika. Svi su u zaštitnoj opremi, a službe su organizirane za slučaj pojave simptoma. U ovom trenutku ne vidim nikakav poseban rizik, osim mogućeg incidenta kod osoba koje prevoze oboljele", istaknula je.
Putnici će po dolasku u matične zemlje biti podvrgnuti strogom zdravstvenom nadzoru.
"Oni će svakako biti u karanteni. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je 42 dana. Ovisno o nacionalnim protokolima, nekima će biti omogućena samoizolacija, a drugima smještaj u zdravstvene ustanove gdje će im se pratiti temperatura. Ako ona prijeđe 38,3 stupnja ili se pojave simptomi zarazne bolesti, osobe će biti hospitalizirane u izolacijskim jedinicama i dodatno testirane", pojasnila je Markotić.
Putnici s kruzera i dalje se smatraju visoko rizičnom skupinom. Prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od izbijanja zaraze na brodu osmero je ljudi oboljelo, a troje je preminulo.
Moguć prijenos s čovjeka na čovjeka
Na pitanje o mogućnosti prijenosa virusa među ljudima, Markotić odgovara kako je takav scenarij u ovom slučaju vrlo izgledan, iako još nije službeno potvrđen.
"U ovoj epidemiji to je vrlo izvjesno. Iako još nema konačne potvrde, svi smo uvjereni, uključujući međunarodnu stručnu zajednicu, da je prijenos s čovjeka na čovjeka moguć. Način i trenutak prijenosa još nisu do kraja razjašnjeni", naglasila je.
Klimatske promjene i širenje virusa
Upozorenja da bi se hantavirus, koji prenose glodavci, zbog klimatskih promjena mogao brže širiti, otvaraju pitanje posljedica za javno zdravlje. Markotić kaže da se kod takvih zoonoza može očekivati porast broja oboljelih, ali u cikličkim valovima.
"Kao i kod svih zoonoza, odnosno bolesti koje se šire preko životinja, može se očekivati veći broj oboljelih. To su ciklične bolesti koje se javljaju svakih nekoliko godina", navodi, podsjetivši da je prošle godine u Argentini zabilježeno oko 85 slučajeva uz smrtnost od 30 do 40 posto, dok ih je u Čileu bilo 35.
Dodaje kako klimatske i ekološke promjene mogu utjecati na brže širenje virusa, osobito zbog ulaska ljudi u nova prirodna staništa.
"Možemo očekivati brže širenje jer ljudi ulaze u ekosustave, često nepripremljeni i neinformirani o zdravstvenim rizicima prije putovanja. Treba pročitati preporuke i pridržavati ih se, osobito u područjima za koja možda nemamo imunološku zaštitu", upozorava Markotić.
Kada opasnost u potpunosti prolazi?
Markotić pojašnjava da će se kraj opasnosti vezane za epidemiju na kruzeru moći proglasiti tek nakon isteka inkubacijskog razdoblja.
"Nakon što prođe inkubacija zadnjeg potencijalnog kontakta, ako nitko od tih kontakata ne razvije simptome, možemo reći da je priča završena. Ako se pojave novi slučajevi, pratit će se njihovi kontakti", ističe.
Zaključuje kako se hantavirus ne širi poput respiratornih virusa i da nema razloga za paniku.
"To nije virus poput gripe, COVID-a ili ospica koji se eksplozivno širi. Za širenje je potreban bliski kontakt. Virusi su uvijek nepredvidivi, ali u ovoj situaciji nema razloga za paniku među općom populacijom, uključujući i Hrvatsku", zaključila je.
