Iran je u utorak navečer direktno napao Izrael raketama - po drugi put nakon lansiranja stotina dronova i raketa u travnju. Prema navodima izraelske vojske (IDF), i ovoga puta je presretnut „veliki broj" iranskih raketa. IDF je kasnije navečer objavio da je opasnost iz Irana „trenutno" neutralizirana, ali da će uslijediti žestok odgovor Izraela: „Zračne snage su i dalje potpuno operativne i večeras će nastaviti udarati punom snagom na Bliskom istoku", rekao je glasnogovornik vojske Daniel Hagari.
Iranski raketni napadi nisu utjecali na operativnu sposobnost zračnih snaga, dodao je. Prema Hagarijevim riječima izraelski i američki obrambeni sustavi su bili učinkoviti i postojala je bliska suradnja u otkrivanju i presretanju raketa. „Djelovat ćemo u vrijeme i na mjestu koje mi odredimo, u skladu s instrukcijama s političke razine. Ovi događaji će imati posljedice", najavio je.
Na iranskoj državnoj televiziji su se slavili raketni napadi Islamske Republike na Izrael. Voditelj je pohvalio „hrabar iranski narod" zbog napada. Uz slike raketa ispaljenih prema nebu televizijski kanal je puštao veselu glazbu. Također su prikazane snimke ljudi koji slave u nekoliko iranskih gradova, držeći zastave libanonske milicije Hezbolah i njihovog vođe Hasana Nasrallaha, kojeg je Izrael ubio u prošlog petka, piše Deutsche Welle.
Podrška Izraelu
Američki državni tajnik Antony Blinken nazvao je iranski raketni napad na Izrael „potpuno neprihvatljivim" i dodao da je SAD „još jednom dokazao našu posvećenost obrani Izraela". Prema riječima britanskog ministra obrane Johna Healeya u obrani Izraela sudjelovala je i vojska Velike Britanije.
Napad Irana i pravo Izraela na obranu su istakle i članice EU-a poput Njemačke i Francuske. Njemački kancelar Olaf Scholz je „najoštrije" osudio napad Irana.
S druge strane, objavljeno da je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi neposredno nakon raketnog napada svoje zemlje na Izrael telefonirao s europskim kolegama. Razgovarao je, između ostalih, s njemačkom ministricom vanjskih poslova Annalenom Baerbock, kao i kolegama u Velikoj Britaniji, Francuskoj i drugim zemljama, izvijestila je iranska novinska agencija Irna. Araghchi je izjavio da je raketna operacija sada završena. No, u slučaju da Izrael poduzme odmazdu, iranski odgovor će biti „još oštriji". Teheran ne želi eskalaciju, ali se ne boji rata, dodao je Araghchi.
Od saveznika do neprijatelja
Iran i Izrael su desetljećima neprijatelji. Teheran osporava pravo Izraela na postojanje i prijeti uništenjem „cionističkog režima". Izrael, s druge strane, smatra Iran svojim najvećim neprijateljem. Ali nije uvijek bilo tako.
Prije Islamske revolucije 1979. godine, obje države su bile blisko povezane. Iran je čak bio među prvim državama koje su 1948. priznale državu Izrael. U okviru sukoba na Bliskom istoku Izrael je smatrao Iran saveznikom protiv arapskih država. Za Teheran je Izrael, podržan od strane Washingtona, bio korisna politička protuteža arapskim susjedima.
Islamska revolucija kao prekretnica
Nakon pobjede Islamske revolucije 1979. godine Iran je poništio sve sporazume s Izraelom. Ajatolah Homeini je oštro kritizirao Izrael zbog okupacije palestinskih teritorija i razvio retoriku usmjerenu protiv Izraela kako bi pridobio podršku arapskih država i stanovništva u tim zemljama, jačajući utjecaj Irana.
Današnji vjerski vođa Irana ajatolah Ali Hamnei, nastavio je ovu politiku, redovito dovodeći u pitanje povijesne činjenice o holokaustu. Iran podržava Hezbolah u Libanonu, Hamas u Gazi, kao i druge grupe širom regije, uključujući Huti pobunjenike u Jemenu.
Pogoršanje odnosa
Izrael, s druge strane, nije učinio puno za smanjenje napetosti. Premijer Benjamin Netanyahu je više puta uspoređivao Islamsku Republiku s nacističkom Njemačkom i oštro kritizirao nuklearni sporazum iz 2015. godine.
Iako u obje zemlje postoje pojedinci koji zagovaraju pomirenje, politički odnosi su zategnutiji više no ikad ranije, naročito nakon napada Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. godine i izraelske vojne odmazde u Pojasu Gaze.
Prema navodima UN-a u ratu u Pojasu Gaze je ubijeno više od 41.000 Palestinaca, većinom žena i djece. A raketni napadi Hezbolaha i izraelsko bombardiranje juga Libanona prisilili su stotine tisuća ljudi na bijeg u Libanonu i Izraelu.
