Djelatnost Centra za pružanje usluga u zajednici Split koji se nalazi na adresi Hercegovačka 65 i javnosti poznatijem pod imenom 'Sivi dom' jest pružanje usluga socijalne skrbi izvan vlastite obitelji za zadovoljavanje socijalno–zaštitnih potreba djece (starosne dobi od 14. godine) i mladeži (starosne dobi od 14. do 21. godine života) koja iskazuju probleme u ponašanju i teškoće u učenju.
Odgojna je to ustanova u sustavu socijalne skrbi koja pruža niz usluga i to kroz Odjel smještaja , timske procjene i prihvata djece i mladih, te Odjel boravaka i savjetovanja, ali Centar za pružanje usluga u zajednici Split ex Dom za odgoj djece i mladih, kako zbog lokacije 'na kraju grada', a tako i dosadašnje nedovoljne atraktivnosti usluga i djelovanja, dugi niz godina nosi stigmu nepoželjnog.
Zašto su djeca u domovima često stigmatizirana od strane društva iako su ona zapravo djeca kao i sva druga (samo bez odgovarajuće roditeljske skrbi), čemu negativna percepcija društva istih, zbog čega je zahtjev za smještaj djece i mladih posljednjih godina u porastu, što etiketirani 'Sivi dom' predstavlja djeci koja u njemu borave i još mnoga pitanja postavili smo ravnateljici doma prof.def.soc.ped. Mariji Tešiji.
„Moj motiv prilikom preuzimanja vođenja Centra Split, (a nakon dvadesetogodišnjeg djelovanja u sustavu socijalne skrbi kroz ulogu odgajateljice, socijalne pedagoginje) bio je da Centar Split i drugi vide kao ustanovu koja može puno pružiti u pravcu razvoja izvaninstitucijskih usluga, odnosno razvoju alternativne skrbi u lokalnoj zajednici i šire, te da se na široj društvenoj razini osvijesti da djeca i mladi koji bez razloga nose stigmu Doma na kraju grada,“Sivog doma“, a kojeg se rijetko tko sjeti do Božićnih blagdana, su djeca kao i svaka druga“, uvodi nas u priču ravnateljica Tešija.
„Ova etiketa 'Sivi dom' još uvijek je prisutna na široj društvenoj razini, pa i kroz medije, te kroz 'prijetnje' roditelja djeci 'Ako ne budeš dobar ideš u Sivi dom'… Postoji tendencija, zbog neinformiranosti i neznanja da se dodatno kroz sve pore društva stigmatizira i onako ranjivu djecu i mlade“, kazuje nam.
"Mi smo dica ka' i svaka druga"
Odgojitelji i štićenici ovog doma snimili su i spot “Mi smo dica ka’ i svaka druga” u kojem su ispričali svoju svakodnevicu koja je uz tipične probleme vršnjaka dodatno opterećena predrasudama. Je li taj spot izazvao reakcije koje ste očekivali od društva?
„Jedan hrabar primjer je i spot „Mi smo dica ka i svaka druga“ koji je našoj djeci i mladima jako puno značio. Bili su ponosni jer su zajedno s odgajateljima koji ih ohrabruju, podržavaju i usmjeravaju, pokazali svijetu koji ih okružuje , da su samo djeca kao i svaka druga djeca.
U sustavu socijalne skrbi, djeca i mladi stjecanjem kako osobnih, obiteljskih i okolinskih faktora rizika, često puta nemaju jednake prilike za kvalitetan psihosocijalni rast i razvoj. Problemi ponašanja javljaju se kao posljedica procesa interakcije rizičnih crta osobnosti, rizičnih odgojnih i socijalizacijskih okolnosti, pa se time povećava i rizik da će dijete razviti emocionalne i ponašajne poteškoće u bliskoj budućnosti.
Ova populacija djece i mladih, često su nepravedno, u društvu percipirana s negativnim predznakom i etiketirana kao 'domaši' što je dodatni atak na socijalno emocionalni razvoj u osjetljivom razdoblju odrastanja, sazrijevanja i izgradnje vlastitog identiteta. Osjećaj manje vrijednosti, besmisao i besciljnost su plodno tlo za razvoj raznih oblika ovisnosti, depresivnosti, suicidalnih misli, neprihvatljivog ponašanja, negativnog odnosa prema području obrazovanja, skitnje, druženja s osobama upitnog ponašanja i namjera…a kako bi snalazeći se u svim rizičnim i inim situacijama, samo negdje 'pronašli svoje mjesto pripadanja'. To je ujedno i odgovor na pitanje najčešćih etioloških i fenomenoloških razloga za smještavanje mladih u odgojne ustanove i /ili poduzimanje dugih intervencija kako bi im se pružila zaštita.“
Etiketa 'domaša' još uvijek prisutna u društvu
Domovi se u javnosti najčešće spominju u negativnom kontekstu, je li to iz neznanja ili općenito negativne percepcije društva teško je odrediti, ali činjenica jest da takav negativan kontekst dodatno doprinosi etiketi 'domaša' koju djeca nose sa sobom kao jedan veliki teret zbog kojeg im i mnoga vrata nepravedno ostanu zatvorena. Kako promijeniti percepciju društva?
„Djeca i mladi u odgojnim ustanovama zahtijevanju sustavni pristup razumijevanja njihovog životnog položaja s namjerom da to razumijevanje omogući planiranje, prognozu i poboljšanje životnog položaja mladih u odgojnim ustanovama, a osobito pripremi za samostalan život nakon institucije. Nerazumijevanje često iz neznanja i negativna percepcija društva, dodatno stigmatizira djecu i mlade povlačeći ih na same rubove društva. Ako se u javnosti i medijima govori o domovima, onda je to u slučaju ekscesa, nakon čega se domovi, komunikacijski gledano još više 'uvlače u sebe'. U takvim uvjetima u javnost teško prodiru informacije o većini korisnika koji su uspješno završili škole, osposobili se za izabrana zanimanja i samostalan život.
Odgajatelji koji su u neposrednom radu s djecom i mladima s poteškoćama ponašanja (socijalni pedagozi, socijalni radnici, psiholozi kao članovi stručnih timova) često se susreću s problemom razbijanja barijera i destigmatizacije djece i mladih.
Temeljem dvadesetogodišnjeg neposrednog rada u tretmanskom procesu s djecom i mladima s poteškoćama ponašanja, odgovorno tvrdim da unatoč ponašanjima koja su društveno neprihvatljiva i zbog kojih su mladi smješteni u ustanovu, takva ponašanja predstavljaju poziv u pomoć i skretanje pažnje na usamljenog, zbunjenog mladog pojedinca izgubljenog u procesu traženja vlastitog životnog puta. Za razliku od većine mladih, naša djeca nemaju stabilno obiteljsko i/ili socijalno okruženje. Dolaskom u odgojnu ustanovu doživljavaju nove separacije i nove prilagodbe. U neposrednom radu s odgajateljima većina realizira planirane tretmanske ciljeve i zadatke. Poteškoća nastaje kada se mlada osoba, otpušta iz ustanove i u pravilu je primorana vratiti se u nepromijenjenu kako obiteljsku, tako i primarnu socijalnu sredinu.
Opterećenje i etiketu „domaša“ nose sobom kao veliki teret zbog kojeg i mnoga vrata nepravedno ostanu zatvorena. Odgajatelji uvijek ostaju podrška u smislu savjetodavnog razgovora, usmjeravanja, no to nije dovoljno. Potrebno je dobrim djelima i ponašanjima mijenjati percepciju društva, a kako bi zajedno doprinijeti boljitku bolje budućnosti za svu djecu u sustavu socijalne skrbi. Povjerenje koje smo uložili i vjeru opravdat će svojim odgovornim društvenim ponašanjem, ali vrijedi im pružiti priliku.“
Točka za prihvat djece bez pratnje, stranih državljana, bilježi značajan porast prihvaćanja istih
U posljednje tri godine ova splitska ustanova je u okviru Projekta EU 'Centar u zajednici' uspješno započela i realizirala izvan institucijsku alternativnu skrb kroz pružanje organiziranog stanovanja uz sveobuhvatnu podršku, Dnevnog centra za usluge poludnevnih boravaka, kao i Mobilne timove koji su usmjereni osobito na ruralna područja i otoke, a kako bi se pomoglo kroz uslugu psihosocijalne podrške doći do onih pojedinaca i obitelji koji nemaju prilike za savjetovanje, pomoć i podršku kao npr.obitelji u centrima velikog grada. Sve to uz , poludnevne boravke pri školama, Odjele smještaja, timske procjene i prihvata ovu ustanovu konačno čine ravnopravnom i važnom na društvenoj ljestvici u području socijalne djelatnosti, s ponosom je istaknula ravnateljica.
Centar pruža i uslugu privremenog smještaja u kriznim situacijama i djeci koja se zateknu u skitnji ili bijegu, bez nadzora roditelja ili drugih odraslih osoba kao i maloljetnim strancima, djeci bez pratnje – tražiteljima azila.
"Naša ustanova je na području RH uz Centar Dugave u Zagrebu druga kontakt točka za prihvat djece bez pratnje/ stranih državljana. Na tom području bilježimo značajan porast broja prihvaćenih mladih, a što je posljedica značajnih migracija iz ratom zahvaćenih područja ( Irak, Iran. Aftaganistan , Turska,..).Naši korisnici su bili i braća i sestre iz Vijetnama i u tom „sudaru“ kultura puno smo naučili od njih i zahvalni smo na tome. U takvim prilikama jako uspješno i koordinirano surađujemo s nadležnim Centrima, kao i HPC Zagreb, Caritasom, Crvenim križem i sl. Osobito je zadovoljstvo vidjeti i znati da su se djeca i roditelji ili rođaci konačno sreli.
Što se tiče prihvata djeca i mladih hrvatskih državljana zatečenih u skitnji ili bez nadzora roditelja, zbog nasilničkog ponašanja i sl.u pravilu dovode se uz nadležnu dežurnu socijalnu radnicu i policiju, te se zapisnički utvrđuje razlog istoga. Djeca i mladi ne mogu samo tako doći u ustanovu jer je procedura takva da ništa ne može proći bez nadležnog Centra, roditelja, Suda , ovisno o razlozima hitnog smještaja", kazuje ravnateljica Marija.
Ova ustanova trenutno broji 147 korisnika, a broj zahtjeva za smještajem je u značajnom porastu
Ova ustanova danas broji 147 korisnika kroz sve oblike usluga koje pruža što je značajan porast u odnosu na prethodne godine. Prosječna dob korisnika na Odjelu smještaja i timske procjene je 16 godina. Ustanova ima tri grupe korisnika/ korisnica sa maksimalnim kapacitetom po 8 korisnika/ca. Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku za ženske korisnice je kontinuirano popunjenog kapaciteta i posebno su ponosni na ovaj značajan iskorak izvan institucijskog oblika skrbi.
Svi korisnici pohađaju kako osnovne, tako i srednje škole.
"Nekolicina je razred završila s vrlo dobrim i odličnim uspjehom što također ne ide u prilog percepciji da su 'gubitnici'. U pogledu poteškoća sa prijemom naših korisnika u škole, potencijalno postoje subjektivni otpori kojima ne dozvoljavam da prevladaju i na bilo koji način dovedu u pitanje pravo na školovanje djece i mladih. Stoga, danas imamo jako dobru suradnju sa školama koju naša djeca pohađaju.
Premda treba naglasiti da se u posljednje dvije godine bilježi značajan porast djece koja iskazuju određene probleme ponašanja , a niže su kronološke dobi (zahtjevi koje imamo za stacionarnu dijagnostičku procjenu radi utvrđivanja potencijalnih problema ponašanja djece u dobi od 12, 13 godina je vrlo zabrinjavajuća)."
Činjenica je da su u posljednje tri godine broj zahtjeva za smještaj djece i mladih u značajnom porastu. U prilog tome može se spomenuti i vrlo izazovno razdoblje koje je sobom donijela korona i svojevrsna „izolacija“, a isto tako to možemo sagledati i kroz nove rizike i izazove kojima se mladi susreću, a posljedica su ubrzanog tehnološkog napretka. Velika izazov za mlade su dostupne društvene mreže, tik tok, i dr. sadržaji .
"Osobito opasne su dostupnosti 'lakog približavanja' mladima putem društvenih mreža , a što stvara prostor za lako manipuliranje mladim, i dovodi do niza nepoželjnih posljedica( toksične veze, pedofilija, eksploatacija mladih što ima nesagledive posljedice na emocionalno stanje mladih). U neposrednom radu s mladima jedan od temeljnih problema s kojima se susrećemo jest nepostojanje stacionarnog Odjela dječje i adolescentske psihijatrije u Splitu i mali broj dječjih psihijatara . To je za sve nas u sustavu velika frustracija i veliki osjećaj nemoći.
Trudimo se svojoj djeci i mladima biti kvalitetni i postojani odgajatelji, podrška i dosljedni u provođenju tretmanskog procesa uzimajući u obzir njihovu dobrobit i njihovo viđenje budućnosti u kojoj će biti odgovorni",
Dobročinitelji, donacije, humanitarne akcije,...
Zanimalo nas je sjete li se ovoga doma i njegovih štićenika političari, estradnjaci i druge javne osobe van predizbornog vremena i blagdana te imaju li dovoljno financijskih sredstava za sve potrebe štićenika ali i za osnovni rad doma.
"U zadnje tri godine osobito smo ponosni što je s nama i uz nas gospođa Senka Klarić i Udruga „Vaša pošta“. Našim korisnicima je osigurana novčana premija od 6 tisuća eura po izlasku iz skrbi. Zahvalni smo gđi Klarić što je imala hrabrost tada stati uz nas s vjerom i povjerenjem u naše dečke i cure kojima je osigurala premije.. Premije su dobili korisnici koji su se osobito iskazali svojim ponašanjem i odgovornim odnosom prema radu i školi, autoritetima i sl.
Zaklada Hrvatska za djecu je našim maturantima omogućila nezaboravnu večer modne revije u Zagrebu. Mnogi naši sugrađani nas sada više kontaktiraju i u skladu sa svojim mogućnostima doniraju odjeću ili slatke pakete našoj djeci i na tome smo beskrajno zahvalni", naglasila je ravnateljica.
Nedavno je održana i humanitarna gala večer ''MORE LJUBAVI'' koja je za cilj imala prikupljanje sredstava za uređenje prostorija Centra. Ravnateljica je jako zadovoljna odazivom i prikupljenim sredstvima.
"Osobito smo dirnuti i počašćeni što je na inicijativu LIONS KLUBA DIOKLECIJAN održana humanitarna večer „More ljubavi“ gdje su se prikupljala sredstva za uređenje prostora odgojnih grupa. Akcija je ispunila sva naša očekivanja, a zadovoljni bi bili i samo zbog ponosa i osmijeha naših korisnika koji su neki po prvi put u svečanoj odjeći i odijelima predstavljali sebe, ustanovu i svečano primili novčane donacije planirane za pomoć pri izlasku iz skrbi", zadovoljno je kazala ravnateljica Tešija.
