U ekskluzivnom razgovoru za naš portal, ugledna splitska arhitektica i građanska aktivistica Daša Gazde otvoreno je govorila o dva ključna infrastrukturna projekta u Splitu, koji su, prema njezinu mišljenju, nepovratno narušili urbani prostor grada.
Naime, kako bi stvar bila jasnija, Dalmacija Danas ranije je pisala da su početkom godine na splitskom lungomareu, točnije na šetnici koja povezuje Duilovo i Stobreč, započeli radovi na uređenju i sanaciji obalnog pojasa. Prema prizorima s terena, klif, koji je godinama bio prepoznatljivi element ovog dijela obale, sada je saniran. Već od ranije poznato je da ovi radovi uključuju stabilizaciju klizišta, koje je predstavljalo opasnost za prolaznike. Radnici s velikom mehanizacijom, uključujući bagere, ravnali su i uređivali relativno uski prolaz uz obalu, što ukazuje na intenzitet i ozbiljnost zahvata. Vrijedi napomenuti da su radovi dio šireg projekta izgradnje šetnice, koja će u potpunosti promijeniti vizure ovog dijela Splita.
Podsjetimo, šetnica, popularno nazvana lungomare, prostirat će se u dužini od 1,7 kilometara te će postati jedno od ključnih prometno-rekreativnih mjesta za građane i posjetitelje Splita. Nositelj ovog infrastrukturnog projekta je tvrtka Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split. Projekt se najvećim dijelom financira sredstvima Europskog fonda – točnije, 68,71 posto sredstava dolazi iz EU fondova, dok preostalih 31,29 posto osigurava domaći javni sektor. Uz radove na klifovima, sanirane su i napukle betonske ploče uz obalu, dok su ispod hotela na Duilovu postavljene drvene ograde radi zaštite prolaznika i sigurnosti na terenu.
"Očekuje se da će završetkom projekta splitski lungomare dobiti novi, modernizirani izgled te postati popularno okupljalište za šetače i ljubitelje mora. Zahvati na ovom području predstavljaju jedan od značajnijih infrastrukturnih projekata u Splitu, s ciljem poboljšanja kvalitete javnih prostora te očuvanja i unapređenja prirodnog okoliša", naveli su ranije iz splitske gradske tvrtke Vodovod i kanalizacija d.o.o.
No očito je da se s ranije izrečenim ne slaže naša sugovornica, ujedno i nekadašnja predsjednica Društva arhitekata Splita (DAS). Ona smatra da je ovo jedan od dva najgora projekta Grada Splita. Vjeruje da će se nepovratno uništiti urbani lokalitet ovog dijela splitske obale.
Zašto smatrate da je projekt šetnice 'lungomare' jedan od dva najgora infrastrukturna projekta u Splitu? Koji je drugi projekt, i možete li nam pojasniti glavnu problematiku?
Šetnica 'lungomare' ne postoji kao takva – to je termin koji se koristi u svrhu PR ublažavanja problema. U stvarnosti, riječ je o infrastrukturnom zahvatu polaganja kanalizacijskih cijevi duž obale, od platoa Duilovo do zone ispod Osnovne škole Stobreč. Projekt obuhvaća postavljanje dvije kanalizacijske cijevi promjera 50 cm i jedne od 35 cm, uz obalu i more, no nije osmišljen da služi kao šetnica. Ovaj zahvat ima građevinsku dozvolu te je prethodno izrađen Elaborat zaštite okoliša, na temelju kojeg je Ministarstvo donijelo odluku da nije potrebna procjena utjecaja na okoliš.
Međutim, ne problematiziram legalnost projekta, nego njegovu prostornu smislenost i etičnost. Ovaj zahvat nepovratno je uništio obalu. Projekt nije uzeo u obzir pješački kontakt s morem, arhitektonsko sagledavanje važnih gradskih projekata, poput Duilova, buduće luke planirane županijskim planom ili funkcionalnost i estetsku vrijednost prostora. Uglavnom se fokusirao isključivo na infrastrukturu, a ne na šetnicu, jer je projektiran kao cijev, a ne kao prostor za građane.
Drugi projekt koji me iznimno smeta je gradski projekt Kopilica. Luka Split, državna tvrtka, proizvela je projekt bez konzultacija s Gradom, što je rezultiralo sukobom s drugim infrastrukturnim projektom – mostom Split-Kaštela, koji Hrvatska cesta provodi bez utjecaja Grada. Način na koji se pristupilo Kopilici pokazuje kako državne tvrtke često zaobilaze Grad i lokalne interese pod izlikom EU projekata. Luka Split to nije napravila prvi put, već se sličan scenarij dogodio kod gradnje na vanjskom lukobranu. Takvi zahvati, kao što je i Luka Stinice, dokaz su izgubljenih bitaka, no kroz Društvo arhitekata Splita (DAS) uspjeli smo barem senzibilizirati građane na ovakve prostorne intervencije.
- Daša Gazde
Što vas najviše smeta kod projekta 'lungomare' i zašto je taj problem tako izražen iz vaše stručne perspektive?
Glavni problem ovog projekta je u tome što je VIK (Vodovod i kanalizacija) projektirao cijevi uz obalu kao da se radi o pukom infrastrukturnom zahvatu, bez obzira na prostornu važnost obalnog područja. Zakonodavstvo prepoznaje pomorsko dobro kao jedno od najvažnijih područja države, a VIK nije uzimao u obzir značaj takvog prostora. Projekt je započeo bez jasne hijerarhije u gradskim zahvatima, iako mislim da se ta situacija sada mijenja. U trenutku kada je projekt pokrenut, Grad Split je za njega saznao tek nakon što je podnesen zahtjev za građevinsku dozvolu, što je neprihvatljivo.
Očekujem da će aktiviranje Zavoda za prostorno uređenje Grada Splita spriječiti ovakve ekscese u budućnosti. Ključno je da se projekti ovakve vrste u najranijoj fazi usklade s relevantnim stručnim tijelima. Ako želimo zaštititi javni interes, nužno je osigurati suradnju svih uključenih strana, bez politizacije i fige u džepu.
Postoji li opasnost od uništavanja prirodnih staništa u tom području, i koji su to prirodni problemi koji bi mogli nastati?
Po pitanju staništa, to nije moja stručna domena. Za to bi trebalo konzultirati nekoga tko se bavi ekologijom. Ja sam se samo osvrnula na Elaborat koji je VIK predao, kao i na Rješenje Ministarstva zaštite okoliša.
U građevinskoj dozvoli ne piše da je riječ o 'šetnici', već o 'servisnoj prometnici'. Možete li nam objasniti razliku i zašto je to tako navedeno?
Problem s ovim projektom leži u činjenici da je projektiran kao servisna prometnica, a ne šetnica. Građevinska dozvola odnosi se na postavljanje interventne prometnice, jer šetnica, prema važećim urbanističkim planovima (GUP i UPU), nije predviđena za ovo područje. Cijeli zahvat tretira ovaj osjetljivi dio obale kao infrastrukturalni prostor, umjesto kao javni, prostorno vrijedni resurs. Platou Duilovo, koji je kulturno i povijesno značajan kao kupalište i dio kompleksa Hotela Zagreb, nije posvećena nikakva pažnja. Vizura platoa će biti uništena, a cijeli projekt nastavlja se prema klifovima Orišac, koji su zaštićeno i pejzažno zelenilo, značajno u slici grada, posebice iz vizure s mora.
Prostor obalne šetnice definiran je člankom 77. UPU-a stambenog naselja Stobreč, ali projekt koji se trenutno provodi, ne uključuje takve spojeve, vjerojatno zato što se upravno predstavlja kao infrastrukturni, a politički kao javni projekt – šetnica.
Što biste poručili nadležnima koji imaju moć odlučivanja? Može li se nešto popraviti ili je šteta već sada nepovratna?
Konačno imamo aktivan Zavod za prostorno uređenje Grada Splita. Trebamo im dopustiti da rade svoj posao. Iako možda zvučim oštro, ovo nije isključivo krivica gradske ili državne tvrtke. Splet nesretnih okolnosti, koji traje već nekoliko desetljeća, doveo je do toga da ne postoji jasan sustav provedbe ovakvih projekata.
Grad mora sudjelovati u svakom projektu koji se odvija na njegovom teritoriju. Prostorno planiranje ne događa se u vakuumu – ono zahtijeva sinergiju i zajednički rad svih aktera, bez političkih prečaca. Na kraju, ako je nešto dobro za građane Splita, onda je to dobro i za cijelu državu.
- Daša Gazde
Sve detalje projekta donosimo vam u nastavku
U sklopu velikog infrastrukturnog projekta "Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Split – Solin" izgradit će se 1.700 metara trase cjevovoda sa servisnom prometnicom uz more.
Projekt izgradnje cjevovoda od Bačvica do UPOV Stupe, u planiranoj ukupnoj vrijednosti od približno 253 milijuna kuna (s PDV-om), obuhvaća dionicu Duilovo-Stobreč s obalnim nasipom i servisnom prometnicom. Financiran je dijelom iz europskih bespovratnih sredstava iz Projekta poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Split – Solin.
Ukupna vrijednost cijelog projekta aglomeracije Split-Solin iznosi 1.791.760.602,63 kn, od čega se 975.315.032,88 kn, odnosno 68,71% prihvatljivih troškova, financira bespovratnim sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda, kroz Operativni program konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Preostalih 444.093.449,22 kune ili 31,29% sufinancirat će se nacionalnim sredstvima.
Realizacija projekta aglomeracije Split – Solin dugo je bila blokirana tužbom male skupine nezadovoljnih građana, predvođenih Nebojšom Kneževićem, koji su osporavali izdane lokacijske dozvole. Konačno se moglo krenuti u njegovu realizaciju nakon presude Visokog upravnog suda u rujnu 2020. godine.
Investitor cjevovoda i servisne prometnice je Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split, a Grad Split će sudjelovati u troškovima hortikulturnog rješenja i popločanja servisne prometnice po infrastrukturnom nasipu na dionici Duilovo-Stobreč, koja će ujedno biti u funkciji obalne šetnice.
Osim izgradnje servisne prometnice, predviđeno je i ozelenjavanje autohtonim sortama stablašica i niskog raslinja. Šetnicu će tako uljepšavati približno 559 komada drveća, 4.087 grmolikih biljaka i 2.377 tradicionalnih dalmatinskih biljaka poput lavande i ružmarina.
