S visine od 2.682 metra, na vrhu planine Cerro Pachón u središnjem Čileu, teleskop koji nosi ime legendarne američke astronomkinje Vere C. Rubin otvorio je svoje „oko“ prema svemiru i poslao prve spektakularne snimke. Nakon više od dvadeset godina planiranja i izgradnje, Vera Rubin opservatorij danas je dom najvećem svjetskom teleskopu i najmoćnijoj digitalnoj kameri ikad konstruiranoj za astronomska promatranja.
U prvoj objavi javnosti, tim opservatorija predstavio je impresivne fotografije koje prikazuju regije rađanja zvijezda i udaljene galaksije u nevjerojatnoj jasnoći. Jedna od najdojmljivijih slika nastala je spajanjem čak 678 ekspozicija snimljenih u samo sedam sati, a prikazuje Trifidnu i Lagoon maglicu, udaljene nekoliko tisuća svjetlosnih godina od Zemlje. Zrače u ružičasto-crvenim nijansama, otkrivajući detalje koje do sada nije bilo moguće vidjeti konvencionalnim metodama.
U drugoj fotografiji pruža se panoramski pogled na Djevičanski skup galaksija (Virgo Cluster), gdje spiralne galaksije plešu među desecima tisuća drugih. Videozapis koji je objavljen uz prve snimke simbolično nosi naziv „Cosmic treasure chest“ – svemirska škrinja s blagom – i prikazuje zapanjujući zoom-out koji započinje s dvije galaksije, a završava prikazom otprilike deset milijuna njih.
„Rubinov opservatorij je ulaganje u našu budućnost, temelj znanja na kojem će naša djeca graditi“, izjavio je Michael Kratsios iz američkog Ureda za znanost i tehnologiju. Dodao je da projekt ima potencijal ne samo za znanstvene iskorake, već i za oblikovanje načina na koji razumijemo svemir.
Teleskop promjera 8,4 metra opremljen je najvećom digitalnom kamerom ikad izgrađenom za znanstvenu upotrebu, a njegova snaga nije samo u veličini – već u sposobnosti da svake noći skenira nebo iznova, u potrazi za i najmanjim promjenama koje bi mogle otkriti nove objekte ili događaje u svemiru. Takva razina preciznosti bit će ključna za projekt LSST (Legacy Survey of Space and Time) koji počinje krajem ove godine i trajat će punih deset godina.
"U astronomiji udaljeno znači i drevno"
„Jedan od glavnih ciljeva je razumjeti povijest svemira“, rekla je znanstvenica Elana Urbach, članica tima za početno testiranje teleskopa, za BBC. Prema njezinim riječima, oštrina slike ključna je jer teleskop mora biti sposoban zabilježiti događaje iz ranih faza svemira – poput eksplozija supernova i nastanka galaksija. Na to se nadovezao Guillem Megias, stručnjak za optiku, ističući da „u astronomiji udaljeno znači i drevno“.
Opservatorij nosi ime po Veri C. Rubin, pionirki čija su istraživanja rotacija galaksija pružila prve dokaze o postojanju tamne tvari, tajanstvene supstance koja ne emitira svjetlost, ali ima snažan gravitacijski utjecaj. Tamna tvar, zajedno s jednako zagonetnom tamnom energijom, čini čak 95 posto svemira, iako njihova prava priroda ostaje nepoznata, javlja CBC News.
Osim što će pomoći u boljem razumijevanju svemira, Rubinov opservatorij već bilježi konkretne rezultate. U samo 10 sati promatranja otkriveno je 2.104 nova asteroida, uključujući sedam takozvanih „near-Earth“ objekata koji, prema prvim analizama, ne predstavljaju opasnost za Zemlju. Usporedbe radi, svi ostali teleskopi – zemaljski i svemirski zajedno – godišnje otkriju oko 20.000 novih asteroida.
Više od prozora u svemir
Znanstvena zajednica već sada s velikim očekivanjima promatra rad opservatorija, koji je zajednički projekt Američke nacionalne zaklade za znanost (NSF) i Ministarstva energetike SAD-a. Rubinov opservatorij nije samo novi prozor u svemir – on je, kako kažu njegovi tvorci, instrument budućnosti koji može otkriti i ono što smo do sada samo nagađali.
S prvim snimkama već je jasno: ono što se sada otvara iznad čileanskih planina nije samo nebo – nego arhiva svemirske povijesti, kojoj čovjek po prvi put pristupa s ovakvom jasnoćom i dubinom.
