Društvene mreže poput Instagrama i TikToka, koje potiču skrolanje vođeno algoritmima, lošije utječu na mentalno zdravlje od platformi poput Facebooka i WhatsAppa, koje naglasak stavljaju na društvenu povezanost, pokazuje godišnji izvještaj o globalnoj sreći.
Prema Svjetskom izvješću o sreći, pretjerano korištenje društvenih mreža uzrokuje nezadovoljstvo među mladima diljem svijeta, iako je taj utjecaj izraženiji u zemljama engleskog govornog područja i zapadnoj Europi.
Ukupna razina sreće u Ujedinjenom Kraljevstvu pala je na najnižu razinu otkako se izvješće objavljuje od 2012. godine.
Izvješće, koje vodi Centar za istraživanje dobrobiti pri Sveučilištu u Oxfordu, pokazalo je i da vrsta društvene mreže te vrijeme provedeno na njoj imaju značajan utjecaj na dobrobit korisnika.
Istraživanje provedeno u 17 zemalja Latinske Amerike pokazalo je da je učestalo korištenje WhatsAppa i Facebooka povezano s većim zadovoljstvom životom, dok su korištenje platformi X, Instagrama i TikToka – koje se više oslanjaju na algoritme i sadržaj influencera – povezani s manjom srećom i problemima mentalnog zdravlja, piše The Guardian.
Drugo istraživanje na području Bliskog istoka i sjeverne Afrike također je pokazalo da su aplikacije koje su više pasivne i vizualne prirode, često ispunjene sadržajem influencera, problematičnije.
„To upućuje na potrebu da društvene mreže ponovno učinimo društvenima te da potaknemo i pružatelje platformi i korisnike da ih koriste za povezivanje sa stvarnim ljudima“, rekao je profesor Jan-Emmanuel De Neve, direktor Centra za istraživanje dobrobiti i urednik izvješća.
Istraživanje je također pokazalo da ograničeno korištenje društvenih mreža, do jednog sata dnevno, dovodi do većeg zadovoljstva životom nego potpuno nekorištenje društvenih mreža (izuzimajući osobe bez pristupa internetu).
„Ovdje postoji svojevrsno ‘zlatno pravilo’ – ne previše, ali ni premalo. Umjerena i pozitivna upotreba čini se optimalnom“, rekao je De Neve. „No prosječno vrijeme korištenja društvenih mreža u podacima nije sat vremena ili manje, već oko dva i pol sata.“
De Neve je istaknuo da su ovi rezultati posebno važni u kontekstu odluke Australije o potpunoj zabrani društvenih mreža za mlađe od 16 godina, koja uključuje Facebook, Instagram, TikTok i X, ali ne i aplikacije za razmjenu poruka poput WhatsAppa.
„Ovo je iznimno važno – riječ je o najvećem testu potpune zabrane društvenih mreža za mlađe od 16 godina, a sve druge zemlje trebale bi pažljivo pratiti rezultate i ne donositi ishitrene odluke“, rekao je.
Izvješće uključuje i ljestvicu zemalja prema razini sreće, a 2026. je druga godina zaredom bez ijedne zemlje engleskog govornog područja među deset najsretnijih.
Finska je devetu godinu zaredom na vrhu ljestvice, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo na 29. mjestu (pad s 23. mjesta prošle godine), SAD na 23., Australija na 15., a Irska na 13. mjestu.
Kostarika se popela na četvrto mjesto (s 23. u 2023.), dok su zemlje poput Kosova (16.), Slovenije (18.) i Češke (20.) također napredovale.
Studija, izrađena u suradnji s analitičkom tvrtkom Gallup i mrežom UN-ovih rješenja za održivi razvoj, pokazala je da se razina sreće mladih znatno razlikuje diljem svijeta, čak i u zemljama gdje su društvene mreže широко rasprostranjene, piše The Guardian.
„Ako pogledate Litvu, dobrobit mladih ondje je znatno veća nego u SAD-u ili Ujedinjenom Kraljevstvu, iako i oni imaju pristup istim društvenim mrežama“, rekao je De Neve. „Dakle, ne može se sve svesti samo na društvene mreže – u igri je mnogo više faktora.
„Mladi u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu često ističu probleme poput troškova života, nesigurnosti oko budućnosti rada i nestajanja radnih mjesta, što ih također snažno brine.“
