Prema projekcijama i analizama klimatologa, u obalnom dijelu Republike Hrvatske klima će se u idućih 20 godina mijenjati. Ova će se promjena očitovati ponajprije u rastu temperature zraka između 1 i 1,5 °C, a na području južne Dalmacije između 1,5 i 1,75 °C tijekom ljeta. Osim rasta temperature tijekom ljeta i jeseni, očekuje se smanjenje količine oborina za 5 do 15 posto u odnosu na period od 1961. do 1991., a ovo smanjenje je posebice izraženo u dalmatinskom zaleđu, piše Maslinar.
Klimatske promjene
Prema višim temperaturama zraka te manjoj količini oborina, već ovog ljeta svjedočimo klimatskim promjenama. Ukoliko period s visokim temperaturama zraka i malom količinom oborina potraje, na stablima maslina mogu se očekivati izraženije štete uzrokovane sušom. Ove će se štete očitovati ponajprije u smanjenju uroda, ali mogu utjecati na smanjeno formiranje cvatnih pupova te nižu rodnost i u idućoj godini. Kako bi spriječili negativan utjecaj vodnog stresa uzorkovanog sušom, potrebno je koristiti agrotehničke mjere i zahvate (plitko oranje i navodnjavanje), a na raspolaganju imamo i preparate koji omogućavaju smanjenje negativnog učinka stresa, odnosno povećavaju tolerantnost masline na stres.
Djelovanje stresa na biljku najčešće je negativno, a negativan utjecaj vezan je uz abiotičke čimbenike poput nedostatka vode (vodni stres), viših temperatura zraka i tla (temperaturni stres), oštećenja od tuče ili višu koncentraciju soli te biotičke čimbenike (napad bolesti ili štetnika). Pozitivan učinak stres može imati ukoliko, uslijed stresa, u biljnom organizmu dolazi do nakupljanja spojeva koji mu služe za lakšu prilagodbu stresnim uvjetima, a koji imaju blagotvoran učinak u ljudskoj prehrani. Naravno, pritom je važno da stres ne uzrokuje smanjenje uroda i ulja u plodu ili sušenje cijele biljke. Područje fiziologije stresa, utjecaja stresora (uzročnika stresa) na biljni organizam te uloge biostimulatora u smanjenju negativnih učinaka intenzivno se istražuje i predstavlja izazov za znanstvenike, prateću industriju te cjelokupnu maslinarsku proizvodnju. U ljetnim mjesecima na maslinama, posebice na plitkim i kamenitim terenima, uslijed nedostatka oborina i visokih temperatura zraka najprije na listovima, a potom i plodovima manifestiraju se simptomi sušenja, odnosno dolazi do uvijanja listova i smežuravanja plodova. Ove simptome možemo ublažiti agrotehničkim mjerama, primjerice plitkom obradom sprječavamo gubitak vode koja se tijekom zimsko-proljetnog perioda akumulirala u tlu, dok navodnjavanjem biljci nadoknađujemo manjak vode.
Voda je bitna
Maslini je voda posebno važna nakon fenofaze odrvenjavanja koštice (endokarpa) koja se u našim klimatskim uvjetima, ovisno o sorti, odvija krajem srpnja i početkom kolovoza. Nakon odrvenjavanja koštice dolazi do intenzivnijeg rasta mesnatog dijela ploda (mezokarpa) u kojem se nalazi glavnina ulja. Voda je vrlo bitna za proces nakupljanja ulja u plodu i vodni stres predstavlja opasnost ne samo za smanjenje broja plodova po stablu (prirod), već uzrokuje smanjenu količinu ulja u plodu. Posljednjih se godina, osim plitke obrade i navodnjavanja, u prevenciji te ublažavanju posljedica stresa primjenjuju biostimulatori, a kolika je njihova primjena i tržište u cjelokupnoj poljoprivrednoj proizvodnji Europske unije govori i projekcija prema kojoj će promet biostimulatorima u 2018. godini iznositi oko 800 milijuna eura. Biljni biostimulatori su tvari i/ili mikroorganizmi čija je uloga, kada se primijene na biljku ili u tlo, poticanje prirodnih procesa koji unaprjeđuju i/ili poboljšavaju usvajanje i učinkovitost hraniva, tolerantnost na abiotički stres i kvalitetu uroda. Na prvom svjetskom kongresu, koji je održan u Strasbourgu 2012., godine biostimulatori su podijeljeni u osam kategorija: humusne tvari, složeni organski spojevi, korisni kemijski elementi, anorganske soli, ekstrakti morskih trava i algi, hitin, antitranspiranti te aminokiseline i drugi spojevi koji sadrže dušik.
Antitranspiranti
U sušnom su periodu posebno interesantni antitranspiranti, koji sprečavaju transpiraciju (gubitak vode iz biljke kroz puči), i aminokiseline, koje su sastavni dio bjelančevina te pospješuju tolerantnost biljke u stresnim uvjetima. Iako biostimulatori u sušnom periodu mogu ublažiti posljedice stresa ne mogu biljci nadomjestiti nedostatak vode, posebice ukoliko sušni period traje dulje vrijeme. Osim antitranspiranata i aminokiselina posljednjih se godina u svrhu smanjenje šteta od suše istražuje učinkovitost huminskih kiselina te ekstrakata morskih algi.
Kod primjene pojedinih biostimulatora važno je postupiti prema preporuci proizvođača jer, prema dosadašnjim spoznajama, ukoliko se primijene u višoj koncentraciji od preporučene, neki mogu biti fitotoksični (otrovni za biljke) te je tada umjesto pozitivnog učinak negativan. U masliniku se biostimulatori najčešće primjenjuju folijarno (prskanjem preko lista) jer ih tada biljka usvaja najbolje i najbrže, odnosno imaju najučinkovitije djelovanje. Pojedini proizvođači reagiraju u masliniku kada se simptomi stresa uzrokovanog sušom već mogu vizualno primijetiti, no učinkovitost biostimulatora je veća ukoliko se primijene prije nego što se simptomi suše uoče na stablu masline, jer tada biljci omogućavaju da se bolje prilagodi stresnim uvjetima.Primjena biostimulatora, osim povećanja tolerantnosti na abiotički stres, utječe i na bolju rodnost te kvalitetu plodova. U maslinarstvu neki biostimulatori poput aminokiselina ili morskih algi utječu na veću krupnoću i kvalitetu ploda, drugi pospješuju cvatnju i fotosintezu, dok treći povećavaju usvajanje kalija koji je bitan makroelement u stvaranju (sintezi) šećera (ugljikohidrata) i nakupljanju ulja u plodu. Osim djelovanja na abiotički stres, biostimulatori mogu ublažiti i posljedice biotičkog stresa, odnosno biljnog stresa uzrokovanog biljnim patogenima (uzročnici bolesti) ili štetnicima. U svrhu ublažavanja stresa, biostimulatori se mogu kombinirati s gnojivima, ali pri tome treba voditi računa s kojim preparatima se mogu miješati.
