Paljenjem svijeće na središnjem križu na gradskom groblju Kvanj danas je obilježena 31. obljetnica podjele oružja prvim šibenskim dragovoljcima Domovinskog rata i njihovog stupanja u obranu Domovine od velikosrpske agresije.
U ime Odbora Prvih šibenskih dragovoljaca domovinskog rata koji su oružje primili 16. i 17. listopada 1990. godine u selu Mravnicama, svijeće su zapalili te se za poginule i preminule dragovoljce pomolili: Ivica Bratić, Čedo Petrina, Luka Petrina i Joško Svračak.
Okupljanje dragovoljaca, ustroj i stavljanje u stanje pripravnosti provedeno je temeljem odluke Vlade Republike Hrvatske 1990. godine. Nakon elementarnog ustroja i obuke o uporabi oružja, dio dragovoljaca vratio se u Šibenik, a dio je raspoređen na punktove s kojih je mogao pružiti otpor u slučaju napada JNA i velikosrpskog agresora na Hrvatsku.
Prvi šibenski dragovoljci Domovinskog rata s područja bivše općine Šibenik uzeli su oružje u ruke i stali na branik Hrvatske u dramatičnim i neizvjesnim danima kada je jedini ulog u odlučivanju o sudbini Hrvatske bio goli život. Bio je to neizvjestan i rizičan pothvat.
Naoružavanje dragovoljaca u tim je sudbonosnim danima organizirala Vlada Republike Hrvatske, a prihvat oružja i organizaciju podjele proveli su dužnosnici u bivšoj Općini Šibenik izabrani na prvim demokratskim izborima 1990. godine i njihovi povjerenici.
Uspješnosti akcije pridonijeli su i žitelji Mravnica, Perkovića i Slivnog koji su sudjelovali u iskrcavanju i zbrinjavanju oružja, a organizirali su i straže koje su ga čuvale.
U listopadu 1990. godine i siječnju 1991. godine na području bivše Općine Šibenik bilo je naoružano oko 800 dragovoljaca koji su bili jedna od jezgri iz koji9h je stvoren Zbor narodne garde odnosno 113. šibenska brigada HV, kao i temelj uspješne obrane Šibenika u rujnu 1991. godine koja je imala presudan utjecaj na obranu Hrvatske o srpskog agresora.
Ove, kao i prošle godine zbog epidemioloških mjera nije bilo tradicionalnog okupljanja sudionika tog povijesnog događaja u Mravnicama.
Poginuli i umrli prvi dragovoljci Domovinskog rata s područja bivše općine Šibenik koji su 16. listopada 1990. godine zadužili naoružanje, odazvali se na prvu mobilizaciju 21. siječnja 1991. godine i 25. siječnja stali u obranu Domovine.
Oni su:
Mate Ajduk, Joso Barišić (pok. Petra), Vilim Ivica Bašić, Ivica Badžim, Ivo Baica, Mile Bilić (pok. Vinka), Špiro Bura, Joso Burazer, Nikica Čvrljak, Jakov Ćaleta, Ante Ćuzela Papata, Petar Dunđer, Joso Duić, Stipe Đerek, Radoslav Erceg, Miro Franić, Juraj Glasnović, Zdravko grgurica, Janko Gundić, Vlade Gundić, Ivan Ivić, Toni Ivić, Branko Iljadica, Ivica Jakšić, Ante Jelić (pok. Ive), Metod Junaković, Mile Jurković, Josip Juras, Stipe Juraga, Ante Kalabrić, Josip Kazinoti, Mladen Klarendić, Jere Ante krnić, Zdravko Kulušić, Drago Kundid, Milan Lokas, Siniša Ljubić, Siniša Maričić Cima, Ante Mamut, Ivica Miletić, Bruno Mihaljević, Ante Mikulandra, Čedo Mikulandra, Milenko Mudronja, Ante Mrša Okac, Mate Obratov, Velibor Paić, Paškvalin Pavić, Marijan Petković (pok. Stipe), Drago Petrović Gas, Branko Pipunić, Branko Sikavica, Bore Slavica, Tomislav Skokić, Branko Šišara, Ante Zekonjić, Damir Živković, Željko Čubrić, Slavko Vlahov, Janku Pulić, Živko Barić Žika, Josip Juras Đemo, Damir Čapin, Mile Samodol, Ivan Matić, Vjećeslav Baranović, Ivo Despot, Božo Kartelo, Drago Šarić, VLade Šarić, Ljubo Bulat (pok. Jandrije), Jelenko Brnić Boće, Stipe Vukšić, Božidar Čatlak, Nikola Belamarić, Dinko Županović, Ante Jakoliš, Darko Džaja, Vlado Medo, Ozrenj Panjkota, Danijel Rak, Josip Celić, Jerko Banovac, Luka Alat, Marijan Begura, Branko Papak, Branko Slavica Pepera i Tomislav Marinov.
