Prema posljednjem izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), koje analizira prosječnu dvogodišnju koncentraciju lebdećih čestica PM2.5, Slavonski Brod je treću godinu za redom završio na samom dnu europske ljestvice - na 761. mjestu od 761 analiziranog grada, piše HRT.
Peter Tot Djerdj, Eko Integral kazao je u emisiji Dobro jutro, Hrvatska kako problem onečišćenja u Slavonskom Brodu traje dugi niz godina.
- Slavonski Brod je uz Savu, a sa sjeverne strane je zatvoren Paukom i Dilj gorom što stvara probleme. Građani znaju već 17 godina da žive u onečišćenom zraku, rekao je.
Dodao je kako dugi niz godina ekološke udruge rade na tome da se prezentira problem onečišćenog zraka u Slavonskom Brodu.
- Ministarstvo zaštite okoliša prima naše dopise, ali vrlo rijetko odgovaraju na naše primjedbe, naglasio je.
Veliki problem onečišćenja mala kućna ložišta
Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije istaknuo je kako je jedan od gorućih problema, kada se govori o onečišćenju, u Slavonskom Brodu mala kućna ložišta.
- Između 25-30 posto kućanstava se grije na kruta goriva. Cilj je kroz energetsku tranziciju prijeći na izvore energije koji su obnovljivi. Problem je i promet. Kroz sam centar grada prolazi prometnica koja vodi na granični prijelaz prema BiH i tu je izuzetno opterećenje, naglasio je.
Dodaje kako postoji i problem prekograničnog onečišćenja.
Žarko Latković, voditelj Službe za energetsku učinkovitost i OIE, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kazao je kako je pokrenut projekt zamjene ložišta ne samo u Slavonskom Brodu, već i u nekim drugim gradovima.
- Primili smo oko 250 prijava i za sada je u obradu uzeto 189. Od tih 189 prijava, najaktivniji su bili građani Siska, zatim Slavonskog Broda i Kutine, rekao je.
Naglašava kako se prvo moraju smanjiti energetske potrebe zgrade da bi se mogli uvesti novi, ekološki prihvatljiviji, sustavi grijanja.
Najavio je novi natječaj za građane koji su slabijeg imovinskog stanja koji ne mogu obnoviti svoje obiteljske kuće.
- Imat ćemo energetsku obnovu obiteljskih kuća za građane u riziku od energetskog siromaštva. Taj poziv bit će vrijedan 25 milijuna eura, a u budućnosti će se nastaviti financiranjem kroz europski socijalno klimatski fond, istaknuo je.
Krešo Volarević se javio iz DHMZ-a i kazao je kako je kvaliteta zraka u Zagrebu danas loša.
Dario Brzoja, voditelj Službe za modeliranje kvalitete zraka, istraživanje i primjenu, DHMZ kazao je kako na postajama gdje se mjeri kvaliteta zraka prati se više parametara, a najvažniji su lebdeće čestice, dušikov dioksid, sumporov dioksid, ozon, benzen.
- Sve postaje ne mjere sve. Ono što se mjeri ovisi o lokaciji, rekao je.
"Lebdeće čestice prodiru duboko u organizam"
Naglašava kako su lebdeće čestice skup različitih spojeva kapljica i krutih tvari suspendiranih u zraku.
- One su izrazito sitne. Imamo čestice PM 10 čiji je promjer manji od 10 mikro metara i čestice PM 2,5 čiji je promjer manji od dva i pol mikro metra. Te čestice mogu doprijeti jako duboko u organizam do alveola pluća, ali mogu ući i u krvotok te su jako štetne, istaknuo je Brzoja.
Rekao je kako građani mogu na stranicama DHMZ-a vidjeti trodnevnu prognozu za kvalitetu zraka.
- Nova direktiva o čistom zraku koja je stupila na snagu prošle godine, obvezuje nas da njezine odrednice prenesemo u Zakon o zaštiti zraka. Ovo je veliki iskorak u posljednjih 15 godina prema ambicioznom planu da nam zrak i okoliš budu čišći, kazao je.
Kvaliteta zraka u zapadnoj Europi mnogo bolja nego u istočnoj
Istaknuo je kako je kvaliteta zraka u zapadnoj Europi mnogo bolja nego u istočnoj Europi, a Hrvatskoj bi mogla biti Poljska koja je imala izrazito nečist zrak i zadnjih su godina poduzeli jake mjere te se situacija s kakvoćom zraka poboljšala.
Djerdj je kazao kako u Slavonskom Brodu ima dosta tvrtki koje onečišćavaju zrak, a to je nekoliko asfaltnih baza, ljevaonica, drvna industrija.
Duplić je istaknuo kako informiranje, znanje i nove mjere će dovesti do bolje kvalitete zraka u Hrvatskoj.
