Zapovjedništvo za kibernetički prostor Oružanih snaga RH po prvi je put sudjelovalo na najvećoj NATO-ovoj vježbi kibernetičke obrane. U Estoniji se okupilo gotovo četiri tisuće stručnjaka iz 42 zemlje, a hrvatski tim, ojačan kolegama iz Sjeverne Makedonije, vodio je bojnik Dubravko Jerković.
U razgovoru za RTL Danas Jerković otkriva kako izgleda obrana od stotina simultanih napada te s kojim se prijetnjama Hrvatska svakodnevno suočava.
Bojnik Jerković, zapovjednik središta za kibernetičko djelovanje, na vježbi je preuzeo ulogu voditelja "Plavog tima 15", jednog od šesnaest timova koji su branili digitalni prostor. Njegov tim činilo je 135 stručnjaka iz hrvatskog državnog i civilnog sektora te pet kolega iz Sjeverne Makedonije.
Njihov zadatak bio je obraniti cjelokupnu infrastrukturu fiktivne države od masovnog i koordiniranog napada. "U samo dva dana napada primili smo više od 500 različitih kibernetičkih napada na infrastrukturu", pojasnio je bojnik Jerković, opisujući dinamično i napeto okruženje u kojem su morali donositi brze odluke pod golemim pritiskom.
Scenarij je bio iznimno realističan. Timovi su sedam dana pripremali i testirali sustave, uvježbavali procedure, a zatim su se suočili s dvodnevnom "olujom" napada. Iskustvo je, kaže Jerković, bilo izuzetno pozitivno jer je omogućilo testiranje vlastitih sposobnosti u najzahtjevnijim uvjetima.
Znanje stečeno na vježbi primijenit će se u stvarnosti
Glavni cilj ovakvih vježbi nije natjecanje, već učenje i jačanje otpornosti. "Jako puno toga smo naučili. Uz podizanje razine znanja, uvježbali smo naše procese i procedure, učili smo jedni od drugih i postali smo pravi tim", istaknuo je bojnik.
Stečena znanja, iskustva i poznanstva ključna su za primjenu u stvarnim situacijama. Razmjena informacija s kolegama iz 42 zemlje omogućuje bržu i učinkovitiju reakciju na stvarne prijetnje, jer se kibernetički napadi rijetko zadržavaju unutar granica jedne države.
Prema izvješćima Sigurnosno-obavještajne agencije, kibernetičke prijetnje u stalnom su porastu, a bojnik Jerković potvrdio je s čime se Hrvatska najčešće suočava. "To su različiti phishing napadi, ali i takozvani spear phishing, koji je usmjeren na točno određenu osobu, primjerice čelnika neke institucije", objasnio je.
Uz to, bilježi se porast DDoS napada koji za cilj imaju onesposobljavanje internetskih stranica i servisa, kao i razne internetske prijevare. Posebno opasni i učestali su ransomware napadi, kod kojih kriminalci kriptiraju podatke na računalnim sustavima i zatim traže otkupninu kako bi ih otključali. "Novac se traži kroz te ransomware napade. To je nešto kad vam kriptiraju sustav i traže novac za povratak podataka", kaže Jerković.
Potraga za počiniteljima lažnih dojava o bombama
Nedavna serija lažnih dojava o bombama u hrvatskim školama i vrtićima, koje su stizale s inozemnih domena, pokazala je koliko je kompleksno pronaći počinitelje. Bojnik Jerković ističe da je potraga izuzetno zahtjevna.
"Digitalna forenzika je složena, ali kroz sve postupke potencijalno omogućava pronalazak počinitelja. Svaki počinitelj ostavi nekakav digitalni trag iza sebe", zaključuje.
Upravo zato su međunarodna suradnja i razmjena iskustava, kakve se potiču na NATO vježbama, presudne za jačanje nacionalne sigurnosti. U digitalnom svijetu bez granica, samo zajedničkim naporima moguće je stati na kraj prijetnjama koje postaju sve sofisticiranije.
