Inflacija u Hrvatskoj u veljači ove godine iznosila je 3,8 posto na godišnjoj razini, dok je na mjesečnoj razini, u odnosu na siječanj, porasla za 0,3 posto, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.
Istodobno, podaci Eurostata otkrivaju kako je prosječna inflacija u eurozoni znatno niža i procjenjuje se na 1,9 posto, što znači da Hrvatska i dalje bilježi gotovo dvostruko višu stopu rasta cijena.
Stanovanje i energija i dalje najveći udar
Najveći rast cijena u Hrvatskoj i dalje se odnosi na osnovne životne troškove. Na godišnjoj razini najviše su poskupjeli stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva – čak 10,2 posto.
Riječ je o kategoriji koja najviše opterećuje kućne budžete, a kontinuirani rast cijena energenata i režija i dalje je glavni generator inflacije.
Značajan rast bilježe i druge kategorije:
- alkoholna pića i duhan poskupjeli su za 7,7 posto
- restorani i usluge smještaja za 6,3 posto
- zdravstvo za 3,8 posto
- rekreacija, sport i kultura za 3,7 posto
- osobna njega i razne usluge za 3,4 posto
- hrana i bezalkoholna pića za 2,9 posto
S druge strane, određene kategorije ublažile su ukupni rast cijena – primjerice, obrazovanje je pojeftinilo za 1,6 posto, a pokućstvo i oprema za kućanstvo za jedan posto.
Na mjesečnoj razini najviše poskupjeli osiguranje i prijevoz
U odnosu na siječanj, najveći rast cijena zabilježen je kod usluga osiguranja i financijskih usluga, koje su poskupjele za 2 posto. Slijedi prijevoz s rastom od 1,3 posto te rekreacija, sport i kultura s 1,1 posto.
Istodobno su pale cijene odjeće i obuće za 2,2 posto, kao i cijene u segmentu informacija i komunikacija.
Hrvatska iznad europskog prosjeka
Prema procjeni Eurostata, inflacija u eurozoni u veljači iznosi 1,9 posto, uz blagi rast u odnosu na siječanj (1,7 posto).
Najveći doprinos inflaciji u eurozoni dolazi iz sektora usluga, gdje cijene rastu 3,4 posto, dok su energenti i dalje u padu (-3,2 posto), što značajno ublažava ukupnu inflaciju.
Usporedno gledano, Hrvatska se sa stopom od 3,9 posto (prema harmoniziranom indeksu) nalazi među zemljama s višom inflacijom u Europskoj uniji, uz države poput Slovačke i Estonije.
Razlike u strukturi inflacije
Dok eurozona inflaciju trenutno bilježi prvenstveno kroz rast cijena usluga, Hrvatska i dalje osjeća snažan pritisak kroz troškove stanovanja i energije.
To znači da građani u Hrvatskoj veći dio rasta cijena osjećaju kroz osnovne životne potrebe, što dodatno opterećuje kućne budžete.
U idućim mjesecima ključan će biti trend cijena energenata i usluga, koji će uvelike odrediti hoće li inflacija nastaviti padati ili će se zadržati na povišenim razinama.
