Kada je riječ o smrtnosti od raka među najgorima smo u Europi. Najčešći karcinom kod muškaraca je karcinom prostate, a kod žena dojke. Govore to podaci koje je objavio Zavod za javno zdravstvo, piše Dnevnik.hr.
Struka radi na poboljšanju liječenja pacijenata u budućnosti, a znanja i iskustva u Zagrebu su razmjenjivali onkolozi iz cijele Europe. I iznijeli zanimljive planove.
.png)
Kako izliječiti onkološkog pacijenta bez kemoterapije ispričao je doktor Salgado, patolog iz Belgije čiji tim sprema istraživanje u kojemu će sudjelovati žene oboljele od raka dojke.
"Određeni tipovi tumora koji su manji od 2 centimetra, od kojih mnogi danas primaju kemoterapiju, dio njih možda je neće trebati. Danas dobivaju kemoterapiju iako nemaju benefita od nje. Obavit ćemo operaciju. I onda više nećemo učiniti ništa", izjavio je doktor patologije Roberto Salgado.
Novi pomaci u liječenju
Zdravstveno stanje pacijenta pratit će idućih nekoliko godina. Naravno, ako pacijent pristane na ovo. Karcinom je najbitnije otkriti na vrijeme. U tom slučaju liječenje je lakše, smrtnost manja. Napominje to i profesorica Isabel T. Rubio, onkologinja u madridskoj bolnici. U budućnosti očekuje velike pomake i u karcinomima koji su metastazirali.
"Postoje sjajni dokazi u liječenju koji su doveli do toga da pacijenti žive duže. Naravno, žive duže uz bolest i uz liječenje, ali nismo mogli ni zamisliti prije 20 godina da će pacijent s metastatskim rakom živjeti dugo godina. Mislim da su istraživanja ključna ako želimo pronaći lijek za rak", tvrdi doktorica onkologije Isabel T. Rubio.
I dok struka kuje planove za budućnost, Zavod za javno zdravstvo ostao je u prošlosti objavljujući podatke za rak za 2021. godinu, piše Dnevnik.hr.
Najčešći karcinom kod muškaraca bio je karcinom prostate. 2434 muškarca su oboljela, 805 je umrlo. Slijede karcinom dušnika, bronhija i pluća, te debelo crijevo. Kod žena najčešći je karcinom dojke. Od njega je oboljelo 2928,a umrlo 711 žena. Zatim slijede karcinomi debelog crijeva, pa dušnika, bronhija i pluća.
"Mi moramo na vrijeme osigurati dostupnost inovativnih lijekova. Jer ukoliko ti lijekovi kasne s implementacijom u našoj kliničkoj praksi ishodi našeg liječenja ne mogu biti isti kakvi su u zemljama zapadne Europe", izjavila je profesorica Natalija Dedić Plavetić iz KBC-a Zagreb.
Onkoliških pacijenata je sve više jer populacija stari, a Hrvatska je po smrtnosti među najgorima u Europi.
