Troškovi rada u Europskoj uniji nastavili su rasti i u prvim mjesecima 2026. godine, a Hrvatska se ponovno našla među državama s najizraženijim povećanjem. Najnoviji podaci Eurostata pokazuju da su nominalni troškovi rada po satu u Hrvatskoj u prvom tromjesečju porasli za 9,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Iako je riječ o nešto sporijem rastu nego krajem 2025., kada je povećanje iznosilo 10,9 posto, Hrvatska se i dalje nalazi pri samom vrhu europske ljestvice. Veći rast zabilježile su samo Mađarska, s povećanjem od 16 posto, te Bugarska, gdje su troškovi rada porasli za 13,4 posto.
Na razini eurozone nominalni troškovi rada po satu porasli su za 3,2 posto, dok je prosjek Europske unije iznosio 3,6 posto. U te troškove uključene su bruto plaće, ali i izdvajanja za socijalne doprinose te ostale obveze poslodavaca.
Podaci pokazuju da su u Hrvatskoj plaće po satu u prosjeku porasle za 9,2 posto, dok su troškovi doprinosa rasli još snažnije, za 12,2 posto. Istodobno, inflacija je ostala relativno visoka te je u prva tri mjeseca godine prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena iznosila nešto više od četiri posto.
Najveći rast troškova rada u Hrvatskoj zabilježen je u građevinskom sektoru, gdje su oni povećani za čak 14,5 posto. Slijedi industrija s rastom od 11,4 posto, dok su u uslužnim djelatnostima troškovi rada porasli za 10,7 posto.
Sličan trend vidljiv je i na europskoj razini. Građevinarstvo je predvodilo rast troškova rada i u eurozoni i u EU-u, dok je najsporiji rast zabilježen u sektoru usluga.
S druge strane ljestvice nalazi se Malta, gdje su troškovi rada po satu porasli za svega 1,3 posto, što je ujedno najniža stopa rasta među državama članicama Europske unije.
Unatoč usporavanju u odnosu na kraj prošle godine, podaci potvrđuju da hrvatsko tržište rada i dalje bilježi snažan rast troškova, znatno iznad europskog prosjeka.
